Plitvička jezera najstariji su i najveći nacionalni park Republike Hrvatske. Svojom iznimnom prirodnom ljepotom ovo je područje oduvijek privlačilo zaljubljenike u prirodu, pa je već 8. travnja 1949. godine proglašeno prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, predstavlja jedinstvenu univerzalnu vrijednost zbog koje su Plitvička jezera dobila međunarodno priznanje 26. listopada 1979. godine, upisom na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
Upravo zato, 2024. obilježavamo 75 godina od proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom i 45 godina od upisa na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Ovo obilježavanje slavi neizmjernu ljepotu i vrijednost Plitvičkih jezera, dok istovremeno odaje priznanje svim naporima koji su uloženi u očuvanje ovog neprocjenjivog prirodnog blaga Republike Hrvatske.
Jezerski sustav Plitvičkih jezera čini 16 imenovanih i brojna manja, kaskadno poredana jezera. Zbog geološke podloge i karakterističnih hidrogeoloških uvjeta, jezerski sustav podijeljen je na Gornja i Donja jezera. Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i Kozjak dvanaest su jezera koja čine Gornja jezera, formirana na nepropusnim dolomitima. Gornja jezera su prostranija, razvedenija i blažih obala u odnosu na Donja jezera, nastala u propusnoj vapnenačkoj podlozi, usječena u uski kanjon strmih padina. Donja jezera čine Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod. Sustav Plitvičkih jezera završava impozantnim slapovima Sastavcima, podno kojih počinje tok rijeke Korane.
Jezerski sustav Plitvičkih jezera čini 16 imenovanih i brojna manja, kaskadno poredana jezera. Zbog geološke podloge i karakterističnih hidrogeoloških uvjeta, jezerski sustav podijeljen je na Gornja i Donja jezera. Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i Kozjak dvanaest su jezera koja čine Gornja jezera, formirana na nepropusnim dolomitima. Gornja jezera su prostranija, razvedenija i blažih obala u odnosu na Donja jezera, nastala u propusnoj vapnenačkoj podlozi, usječena u uski kanjon strmih padina. Donja jezera čine Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod. Sustav Plitvičkih jezera završava impozantnim slapovima Sastavcima, podno kojih počinje tok rijeke Korane.
Plitvička jezera kroz povijest
Velika znanstvena vrijednost i atraktivnost područja Plitvičkih jezera najbolje se očituje kroz gotovo 170 godina dugu povijest znanstvenih istraživanja. Prva istraživanja provedena su 1850. godine, a do proglašenja nacionalnog parka znanstvena su istraživanja bila uglavnom individualna. Nakon toga postaju multidisciplinarna i organizirana te financijski potpomagana od strane Nacionalnog parka. Osnivanje prve znanstveno-istraživačke postaje – Biološke stanice „Plitvička jezera“ 1961. godine i suvremene Znanstvene stanice “Ivo Pevalek” otvorene 1975. godine imale su ključnu ulogu u intenziviranju znanstvenih istraživanja te pripremi za upis Plitvičkih jezera na UNESCO-ov Popis svjetske prirodne baštine 1979. godine.
Tekst preuzet sa stranica Nacionalnog parka Plitvička jezera, kojima ovom prilikom čestitamo rođendan i veliku obljetnicu.
Više o povijesti prvog Nacionalnog parka Plitvička jezera pročitajte na: https://np-plitvicka-jezera.hr/75-rodendan-nacionalnog-parka-plitvicka-jezera/?utm_source=Midas&utm_medium=Widget&utm_campaign=75godina_3%2f24&utm_content=Rodendanski+promo%3a+NP+Plitvick
