Aktualno KUD Tradicija

Dani Moslavine

U prepunom Kulturno-povijesnom centru Sisačko-moslavačke županije održani su „Dani Moslavine“.
U uvodnom dijelu programa ravnatelj Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije prof. Ivica Valent zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji i promociji navedenog događanja te pozdravio domaćine izložbe: Ravnateljicu Muzeja Moslavine Jasminu Uroda Kutlić, Slavicu Moslavac etnologinju i povjesničarku, ŽVS Rusalke i članice KUD Repušnica.

Ravnateljica Muzeja Moslavine Jasmina Uroda Kutlić pozdravila je sve prisutne i uvela nas u izložbu. Slavica Moslavac etnologinja i povjesničarka uz osvrt na izložbu detaljnije je opisala narodne nošnje Moslavine uz pomoć članica KUD Repušnica. Božica Brkan autorica knjige “Oblizeki – Moslavina za stolom” govorila je gastronomskom bogatstvu i posebnostima Moslavine. Između govornika moslavačke vile ŽVS Rusalke uveselile bi nazočne pjesmama Moslavine.

Župan SMŽ Ivan Celjak otvorio je izložbu „Dani Moslavine“ naglašavajući bogatu raznolikost i ljepotu cijele SMŽ-e, te brojne projekte koje njegov tim provodi u cilju obnove i razvoja cijele SMŽ. Uz župana Ivana Celjaka nazočan je bio i zamjenik župana SMŽ Mihael Jurić kao i brojni pročelnici.
Moslavina je kraj između rijeke Lonje na jugu i zapadu, Česme na sjeveru i Ilove na istoku; mikroregija središnje Hrvatske čiji središnji dio čini Regionalni park Moslavačka gora, a na jugu se spaja s močvarnim carstvom Parka prirode Lonjsko polje.

Povijest

O kontinuitetu naseljenosti Moslavine od prapovijesnoga doba svjedoče mnogi arheološki lokaliteti.
Na području Moslavine u antičko su se doba uz rimske ceste podizali vojni logori, ruralna naselja (Kutinska Lipa u Kutini), ladanjske vile (villa rustica – Ciglenica u Osekovu kraj Popovače), utvrde, putne postaje i dr. U razvijenom i kasnom srednjem vijeku na području današnje Moslavine nalazilo se nekoliko okruga (Garić, Gračenica, Moslavina i Čazma). U tom se razdoblju naziv Moslavina isprva odnosio samo na posjed i burg (današnja Popovača), a zatim se proširio i na područje cijele Moslavačke gore.

Najznačajnije plemićke obitelji na području Moslavine i Gračenice bili su Moslavački, Babonići, Roch de Decse (Ruh), Čupori (Moslavački) te nakon 1493. Erdődy. Procvat Moslavine u demografskom i gospodarskom smislu dogodio se u XV. st., ali zbog čestih osmanskih provala od kraja toga stoljeća sve su izraženiji bili propadanje i depopulacija moslavačkih posjeda. Postupnim potiskivanjem Osmanlija i utemeljenjem Vojne krajine u XVI. st., Moslavina se našla izvan krajiških granica, a unutar Banske Hrvatske.

Do kraja XVI. st. bila je granično područje i poprište čestih obračuna osmanskih i kršćanskih vojski. Od XVII. st., usporedno s povlačenjem Osmanlija, započelo je ubrzano naseljavanje i jači gospodarski razvoj cijeloga toga područja. Pobune seljaka bile su česte i tijekom cijeloga XIX. st. godine 1886. posljednji vlasnik moslavačkih posjeda iz obitelji Erdődy, Ivan Nepomuk, prodao je imanje barunu Rothenthalu, da bi do kraja 1920-ih posjed još nekoliko puta promijenio vlasnike.

Od kraja XIX. st. na tom je području, zbog razvoja željezničkog i cestovnoga prometa, zabilježen ubrzan industrijski rast. Ipak su politička strujanja u XIX. i prvoj polovici XX. st., a koja su dolazila iz središta političkih zbivanja u Hrvatskoj, imala znatno slabiji odjek u Moslavini, ponajviše zbog slabe zastupljenosti građanskog sloja na tom prostoru. Za II. svjetskog rata, cijela je Moslavina bila oslobođena u svibnju 1945.

U Domovinskom ratu Moslavina je dala velik obol stvaranju hrvatske povijesti i današnje države. U organizacijskom i obrambenom smislu Kutina i Moslavina imale su veliki značaj, dok je Kutina, kao industrijsko središte, bila prilično primamljiv cilj neprijatelju o čemu svjedoči i nekoliko razornih zračnih napada na samo središte grada. Danas moslavačko područje živi mirnim životom, zbog rezervi nafte i plina ima veliko nacionalno značenje, a bogate prirodne ljepote privlače i izletnike turiste.

Moslavačke vinske ceste

Povijest vinogradarstva u Moslavini je višestoljetna, prvi nasadi vinove loze zasađeni su za vrijeme vladavine rimskog cara Klaudija, a zatim su vinogradarstvo poticali garićki pavlini tijekom srednjeg vijeka.

U novijoj povijesti Voloder već početkom 20. stoljeća osniva Prvu hrvatsku vinarsku zadrugu moslavačkih vinara. Iz zadruge je tijekom vremena nastalo poduzeće „Moslavačko vinogorje“, nositelj vinarstva tijekom 20. stoljeća.

Na pitomim obroncima Moslavačke gore danas su smještene brojne vinarije, kleti i seoska gospodarstava, a vinogradarstvo se temelji na privatnoj inicijativi mnoštva malih i nekoliko većih vinarija. Moslavina je domovina triju izvornih sorti grožđa moslavac, dišeća ranina (belina) i danas najpoznatije – škrlet.

„Voloderske jeseni“, tradicionalna manifestacija posvećena berbi grožđa slavi se od 1967. godine.

GASTRONOMIJA i ENOLOGIJA
Jesti i piti puno i dobro!

Tradicionalna prehrana Moslavine najviše je vezana za brašno i kruh. Mesa je bilo u tragovima, ali i ribe što je pomalo čudno s obzirom da je ribom bogato Lonjsko polje nadohvat ruke. No, riba je bila dostupna samo ribarima iz Krapja i drugih lonjskih sela, a u Kutini su je blagovali oni imućniji koji su je kupovali kao sušenu ili svježu. Šarani i smuđevi i danas čine gastronomsku ponudu Lonjskoj polja, osobito kao fiševi ili na procijepu odnosno u rašljama.

Riblja ponuda prestaje čim se izađe iz Lonjskog polja. Dalje je zona brašna, kruha, prežganih juha, zlevanki odnosno svega na temelju brašna i vode. Posebnost je Moslavine izrada mnogobrojnih kruhova. Obično se pekao u krušnoj peći, koju su posjedovale gotovo sve obitelji, a kruh je bio velik i nije se pekao novi sve dok je bilo starog.
Gdje je brašno, tu su i mlinovi. Povijesni krajolik Moslavine načičkan je mlinovima na rijeci Lonji, Česmi, Ilovi, Kutinici i raznim drugim manjim rječicama i potocima. Moslavci su bili vrlo vezani za sjetvu i žetvu, pa su i narodni običaji bili usko povezani s poljem. Nekad se njiva orala plugom, a sjeme se sijalo rukom.

Na proljeće, oko Jurjeva i Markova Moslavci su održavali prosne procesije kroz polja, obavljao se blagoslov polja, a kući su odnosili rukovet blagoslovljenog zelenog žita. Srpom, kosom ili strojevima se obavljala žetva, pri čemu su nastali mnogi žetveni napjevi koje i danas čuva desetak kulturno-umjetničkih društava u Moslavini.

Izvan blagdana kada se jelo meso i riba, Moslavci su imali vrlo jednostavnu prehranu. Ujutro su se jeli žuti (kukuruzni) žganci, preliveni kiselim mlijekom i masti, kao i krumpirove čorbe i cicvare. Ponekad su se umjesto kukuruznih radili bijeli žganci od krumpira. Mnogo krumpira i brašna prirodno je obogaćivalo stol raznim knedlama, koje su se često punile šljivama. Od običnog brašna su se kuhale knedle tačkrle, a ako bi se tijesto trgalo onda su nastali čipanci. Ručak, ali i večera, sastojali su se većinom od graha, kupusa, valjušaka, krumpira, kelja i mahuna.

Osim kuglofa i drugog slatkog tijesta, Moslavci su poznati i po gibanicama. One nisu raskošne kao na sjeveru zemlje, ali su omiljene pravljene od sira, maka, rogača. Tu su i brojne štrudle, buhtle i poderane gaće.

Izvori: Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije, Moslavina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 13. 11. 2023. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42068
https://www.turizam-kutina.hr/ https://muzej-moslavine.hr/ https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:962672
¹ Brkan, Božica „Oblizeki“, str. 282.
https://www.tasteofadriatic.com/post/2018/08/01/moslava-c4-8dka-gastronomska-ba-c5-a1tina
Brkan, Božica Oblizeki: Moslavina za stolom: komparativna analiza od zavičajnog do globalnog, od dokumentarnog do umjetničkog, Acumen, Zagreb, 2006.
https://www.turizam-kutina.hr/DOZIVITE/Atrakcije/

 

Selo hr

Autor objave je uredništvo portal Selo.hr. NAPOMENA: Sadržaj portala u velikoj mjeri temelji se na dostavljenim informacijama i fotografijama čitatelja portala Selo.hr. Ukoliko imate više informacija i smatrate da je potrebno korigirati gore navedenu objavu, molimo Vas u cilju što točnijeg informranja javnosti da nam se javite na info@selo.hr sa dokazima koji potkrepljuju Važu izjavu.

Related posts

Legende – Trenkova djeca

Selo hr

Kad zapivam niz livanjsku stranu

Selo hr

U Rheinfeldenu je održana tradicionalna humanitarna zabava kluba Pećnik

Selo hr