Manifestacija „Dani Posavine“ održani su Kulturno-povijesnom centru Sisačko-moslavačke županije. Ivica Valent ravnatelj Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije vodio je brojne posjetitelje kroz program otvorenja te naglasio;
„Cilj ovakvih manifestacija, u organizaciji Kulturno-povijesnog centra SMŽ, je predstavljanje mikroregija naše županije poput Posavine, Moslavine, Banovine, Pokuplja, Turopolja, Pounja i Zapadne Slavonije. Posavina zbog svoje bogate kulturne, tradicijske i prirodne baštine vrijedan je turistički potencijal Sisačko-moslavačke županije.“
U sklopu manifestacije, koja je održana u Kulturno-povijesnom centru SMŽ u Sisku, otvorena je izložba Miroslava Arbutine Arbe Tradicije Posavine koju čini 40 fotografija napravljenih starim fotografskim tehnikama na kojima je prikazana rekonstrukcija svakodnevnih seoskih poslova. Posjetitelji su mogli pogledati i izložbu narodnog ruha i uporabnih predmeta iz privatnih zbirki obitelji Mužek i Sremić, i zbirki KUD-ova. Uz nastup članova KUD-a Tišinčani iz Tišine Erdedske degustirana su tradicijska jela Posavine koja su pripremili učenici Srednje škole Viktorovac.
Cilj ovakvih manifestacija, u organizaciji Kulturno-povijesnog centra SMŽ, je predstavljanje mikroregija naše županije poput Posavine, Moslavine, Banovine, Pokuplja, Turopolja, Pounja i Zapadne Slavonije. Posavina zbog svoje bogate kulturne, tradicijske i prirodne baštine vrijedan je turistički potencijal Sisačko-moslavačke županije.
Izložbu Tradicije Posavine otvorio je župan Ivan Celjak koji je tom prigodom zahvalio svima koji aktivno sudjeluju u promociji Posavine čuvajući i njegujući našu kulturnu baštinu i tradiciju.
„U ovu večerašnju manifestaciju uključili smo i Srednju školu Viktorovac kroz pripremu tradicionalnih jela pa će tako i naša djeca naučiti nešto o Posavini što je osobito važno da se to znanje prenosi i na mlađe generacije. Ovakvi događaji su hrana za dušu, jer kada vidimo naše predivne nošnje, čujemo našu tradicionalnu pjesmu i kada vidimo koliko vas je došlo podržati ovu manifestaciju, to nam daje vjetar u leđa za dalje. Na žalost, dogodio se potres i teško je u takvoj situaciji istovremeno ulagati u sadržaje i obnavljati i graditi, ali da nismo obnovili ovu zgradu u kojoj se sada nalazimo, danas ne bismo imali gdje predstaviti bogatstvo Posavine. Očekujem da ćemo iduće godine završiti sve objekte koji su u obnovi pa ćemo već od iduće godine puno više ulagati u sadržaje i razvijati ovo naše bogatstvo koje imamo.“, istaknuo je župan Celjak.
Najstariji tragovi naseljenosti potječu iz paleolitika, prostor su naseljavali panonska plemena. Kleti naseljavaju Segesticu, mjesto današnjeg Siska, s utvrđenim naseljem u IV. Stoljeću prije Krista. U I. st.pr.Krista Rimskim osvajanjem razvija se Siscia, polazište za daljnja osvajanje panonske nizine. Goti i Humi harajau prostorom od IV. Do VI. Stoljeća, a zatim prodiru Langobardi, Avari te Slaveni.
Od IX. Stoljeća Posavina se nalazi u sastavu franačke države. Prije stvaranja Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva nalazila se pod vlašću hrvatskih i ugarskih vladara. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. Matija Korvin, radi zaustavljanja daljnjih osmanskih prodora, osnovao je na prostoru južno od Save jajačku, srebreničku i šabačku banovinu.
U sednjem vijeku uz obalu Save razvila su se mnoga vlastelinstva. U XV.st. Posavinu su povremeno napadali Osmanlije, a osvajanje toga prostora započeli početkom XVI. Stoljeća te su 1593. zaustavljeni kod Siska.
Krajem XVII. Stoljeća, Karlovačkim mirom 1699. rijeka Sava (od ušća Une do ušća Bosuta) bila je određena kao granična crta između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Od početka XVIII. st. Posavina se većim dijelom nalazila u sastavu Slavonske krajine. Ukinućem Vojne krajine 1881. područje uz Savu bilo je uključeno u sastav županija banske Hrvatske. Tijekom XVIII. st. porasla je uloga Save kao plovnog puta, što je utjecalo na razvoj trgovine i obrta te naselja uz rijeku. Za Kraljevine Jugoslavije, Posavina je nakon podjela države na banovine (1931.) bila u sastavu Savske banovine.
Posavina, posebno njezin slavonski dio kao prva crta bojišnice, teško je stradala za Domovinskog rata. Okupirani dijelovi Posavine oslobođeni su vojno-redarstvenim akcijama Bljesak i Oluja 1995.
