Aktualno Iz povijesti Religija

Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke

Najpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u nas Hrvata je Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, smješteno među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja.

Svetište Majke Božje Bistričke imalo je i ima vidno mjesto u marijanskoj geografiji hrvatskoga naroda. U Mariju Bistricu već se stoljećima slijevaju vjernička mnoštva iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva; ali i pojedinci koji ovamo dolaze u tišini osobnoga hodočašća, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir.

U hrvatskom Marijinu svetištu i prošteništu štuje se čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju, najveća svetinja našega hrvatskog naroda. Pred njim su tijekom a milijuni pobožnih hodočasnika klečali i molili i od nebeske Majke dobivali pomoć i uslišanje.

Kako je kip kroz svoju povijest nekoliko puta bio skrivan od opasnosti koje su mu prijetile, posljednji je puta pronađen i postavljen na oltar u srpnju godine 1684., od kada i počinju hodočašća u ovo svetište.

Zapisana su i mnoga milosna uslišanja kroz povijest Svetišta već od 1688. godine pa sve do danas, a to dokazuje veliku ljubav i vjernost naroda prema Majci Božjoj.

Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj.

Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke postala je svetišna crkva tijesna i premalena. Stoga bistrički župnik dr. Juraj Žerjavić (1875-1911), prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dade proširiti i preurediti crkvu, župni dvor s arkadama, te iz stare crkve načini crkvu u stilu neorenesanse.

Papa Pio XI. (1922-1939) podijelio je 4. prosinca 1923. godine svetištu Majke Božje Bistričke naslov Manje Bazilike.

Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.

No, Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni, crkveni i svenarodni događaj posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine.

Sveti Otac Ivan Pavao II. to potvrđuje ovim riječima: „Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.“

 

Zavjetni kip Majke Božje Bistričke

Zavjetni kip Majke Božje Bistričke datira se na kraj 15. stoljeća, a pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice rad je pučkog majstora. Izražajna moć kipa nije toliko u umjetničkome oblikovanju, koliko u samome vjerskom i nacionalnom značenju. Kip je najprije bio smješten u prasvetištu na Vinskom vrhu, a onda 1545. godine zakopan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici i otkriven 1588. godine; ponovo zaboravljen i zazidan, pronaden je drugi puta 1684. godine. U jubilejskom slavlju 250. obljetnice svetišta Majke Božje Bistričke i u svečanosti krunjenja kipa Majke Božje Bistričke, koje se odvijalo prigodom zagrebačkog hodočašća 7. srpnja 1935. godine, sudjelovalo je oko 30.000 hodočasnika. Osobito ganutljiv prizor za vjernike bio je kada se nadbiskup Antun Bauer približio kipu Majke Božje Bistričke, kruneći ga zlatnom krunom i govoreći:

„Pod Tvoju se obranu utječemo, Sveta Bogorodice!
Naših patnja ne prezri u potrebama našim,
nego od sviju pogibli oslobodi nas vazda,
Djevice slavna i blagoslovljena.“

 Selidba kipa, njegovo skrivanje i dva našašca budila su vjeru u njegovu čudotvornu moć. Bistrička Gospa bila je tješiteljica kršćana za vrijeme turskih opasnosti, pomoćnica u Prvom i Drugom svjetskom ratu i u domovinskom ratu.

 

“Rajska djevo, kraljice Hrvata”

Da je hrvatski narod u srcu i duši povezan sa djevicom Marijom uz brojna Marijanska svetišta pokazuje i jedna od najomiljenijih hrvatskih pjesama autor isusovca Petra Perice koju svaki hrvat dobro pozna, pjesmi ispjevanoj u mnogim kako vjerskim tako i pučkim prigodama kada se naglašava pripadnost djevici Mariji i Hrvatskoj domovini.

Rajska Djevo, kraljice Hrvata,
naša Majko, naša zoro zlata,
odanih ti srca primi dar,
primi čiste ljubavi nam žar.

 

Marijanska svetišta u Hrvatskoj

Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu

Svetište Majke Božje Vukovinske u Vukovini (Velika Gorica)

Svetište Majke Božje Goričke u Baškoj

Svetište Žalosne Gospe Dragotinske

Svetište Gospe od Milosrđa u Dubrovniku

Svetište Gospe Ilačke

Svetište Majke Božje od Krasna

Svetište Majke Božje Gorske u Loboru

Svetište Majke Božje Bistričke

Bazilika Majke Božje Bistričke.

Marijino svetište Molve

Svetište Gospe od Orašca

Svetište Gospe od Prizidnice

Svetište Gospe od Staroga grada na Pagu

Svetište Uznesenja presvete Bogorodice u Pećnom

Svetište Gospe od Suza u Pleternici

Svetište Gospe od Pojišana

Kip Gospe od Loreta u Primoštenu

Svetište Majke Božje Remetske

Svetište Gospe Sinjske

Svetište Majke Božje Kloštarske u Slavonskom Kobašu

Prasvetište Gospe od Otoka u Solinu

Svetište Gospe u Bori na Šolti

Svetište Majke Božje Trsatske

Svetište Gospe Loretske u Arbanasima

Svetište Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu

Svetište Majke Božje Lurdske u Vepricu

Svetište Gospe Voćinske

Svetište Majke Božje Volavske

Svetište Gospe Vrpoljačke

Zavjetna crkva Sveta Mati Slobode u Zagrebu

Svetište Gospe od Zečeva

 

Izvor: https://www.svetiste-mbb.hr/,

Selo hr

Autor objave je uredništvo portal Selo.hr. NAPOMENA: Sadržaj portala u velikoj mjeri temelji se na dostavljenim informacijama i fotografijama čitatelja portala Selo.hr. Ukoliko imate više informacija i smatrate da je potrebno korigirati gore navedenu objavu, molimo Vas u cilju što točnijeg informranja javnosti da nam se javite na info@selo.hr sa dokazima koji potkrepljuju Važu izjavu.

Related posts

Međunarodna smotra folklora – 52. Tydzień Kultury Beskidzkiej

Selo hr

Izložba božićnjaka Tavankut – 2023.

Selo hr

10. Večer selskih gucov 2013

Selo hr