Djevojke i žene kitile su glavu, vrat, prsa i ruke, i sav ukras nazivali su nakit. U svečanim zgodama oko vrata nosile su se ogrlice od nizova crvenih koraba – đunđ(a), struka, čipke, bijelih bisera i sekanca; zlatnih dukata (petaka i sedmaka), petokrune.
U sjevernoj Moslavini nošena je crna baršun vrpca, struka ili reglji od trokutastih ili oblih crnih i smeđih perlica. Dukati su mogli biti nanizani ili na baršun vrpci ili učvršćeni na kartonskoj podlozi, uvijeni u glatki samit, zvani listovi. Na taj način moglo je biti od 25-30 dukata na prsima. Žene srednje imućnog stanja nosile su ogrlicu zvanu groši ili krajcari koja je bila složena od tri niza srebrnog novca. U sredinu se stavljao veći dukat ili medaIjon u pozlaćenom okviru.
U Janja Lipi su duleate, petake, groše, opšivavali žutim koncem i učvršćivali na crnom baršunu nošenim tik uz vrat.
Mlade djevojke i žene kitile su se cvijećem iza uha, ukosnicama i ukrasnim češljevima. Na ušima su nosile minđuše od lima i zlata, oko vrata nisku od staklenih i koštanih zrna, tzv. struka, široki lančić s križićem ili medaljonom od nehrđajućeg metala, dugački lančić od zlata bio je nošen samo na bluzu, te razne vrste broševa, na prsima pribadaču, a na ruci prsten od mjedi, srebra ili zlata. Muškarci su nosili prsten – burmu tek kad su se oženili i veliki cimer, ukrasnu kiticu na reueru, samo na vjenčanju.
Pod koralje-kraluže, te ostali vratnoprsni nakit stavljale su se, te na razne načine slagale svilene vrpce – vrpčice, prevezaljki, pantliki, mašne i rože.
U Ivanićgradskoj Moslavini su u svečanim prigodama nošeni dodatni detalji kao različite brokatne vrpce, složene u obliku ruže ili leptira – mašlin, pleničnjak i kvarožnjak. Mašlin je tri metra
dug pas ili pojas, vezivao se sprijeda u leptir-mašnu; pleničnjak je prednja prsna vrpca, a kvarožnjak je leđni mašlinek koji se učvršćivao na vratni nakit – perlin ili na lajbec.
Kićenje je bilo značajnije za žene i to nešto prije udaje, dok su se muškarci, vrlo malo, tek urijetkim svečanim prigodama kitili cvijećem, perjem, klasjem ili pantlikama ….
Žene i djevojke su usta crvenile namočenim krep papirom, a lice tvorničkim pripravcima, prašcima-pomadama.
Mirisna ulja i parfeme kupovali su u trgovinama. Ljudi kozmetiku koriste tisućama godina da uljepšaju svoj izgled i održe čistoću i zdravlje. Kozmetika je naročito bila omiljena u drevnom Egiptu. Lijepe posude i bočice sadržavale su mirisna ulja i parfeme. Lice se bojilo jarkim bojama, a kapci, trepavice i obrve kohlom bojom u crno.
U vrijeme značajnih promjena, na prijelazu s 19. u 20. stoljeće, žene odbacuju tradicijski nakit i zamjenjuju ga ukrasima nove mode. Na švabice i bluze građanskoga kroja ne nose više crvene kraluže već ih zamjenjuju zlatnim dukatima – cekinima.
Osim velikih sekanaca, uz bijelu nošnju, starice su se kitile sitnim perlama, zvane pelin ili šikanec. Zatim raznim nizovima staklenih, bijelih ili crnih perli. Bogate Moslavke izumile su čipku i struku koju su ispleli posebno nadareni tještaci, uvodeći najsitnija zrnca raznobojnih perlica
i koralja na nekoliko niti strune uokolo, a kroz sredinu se uvodila svilena traka.
ulomak iz knjige >>>> Crvena i bijela Moslavina – Slavica Moslavac
