May 18, 2022
Legende Zanimljivosti

Petar Keglević sa ženama obranio Jajce od Turaka

lako su Turci osvojili Jajce 1463., bilo je to nakratko. Naime, iste godine kralj Matija Korvin protjerao je Turke i osnovao tzv. jajačku banovinu koja se odupirala turskim navalama sve do 1528. kada su Turci konačno ušli u grad i ostali u njemu sve do 1878. godine. Od 1521. godine grad s dosta uspjeha brani jajački ban Petar Keglević iz slavnog roda Keglevića, koji od Zrmanje pomalo postaju vlasnici mnogih gradova u okolici Zagreba i po Hrvatskom zagorju. Po gradu Bužinu dobivaju i pridjevak – Bužinski. Petar Keglević ušao je u hrvatsku povijest i kao važna politička osoba. Bio je varaždinski župan, komesar kraljevine Hrvatske i Slavonije, prijatelj cara Ferdinanda Habsburškog itd. Isticao se i kao sposoban i spretan, lukav ratnik u borbama protiv Turaka, posebno kao jajački ban. Iz tih brojnih ratnih epizoda posebno se ističe ona kako je sa ženama Jajca, kao mamcem Turcima, obranio grad i porazio tursku vojsku.

Taj je događaj postao i legenda, a zapisao ga je dubrovački pjesnik i kroničar Ludovik Crijević, koji je u to vrijeme, početak 16. stoljeća, jedno vrijeme živio na dvoru kralja Korvina. Glavno Crijevićevo djelo “Komentari o vlastitom vremenu” pisano je na latinskom jeziku u 11 knjiga. U V. knjizi on piše i o tom događaju kod Jajca. Izbor iz njegovih djela objavila je Matica hrvatska u prijevodu Vedrana Glige (Hrvatski latinisti 1969.. “Pet stoljeća hrvatske književnosti”). Isti događaj prepričavao se i među autohtonim hrvatskim stanovništvom Jajca i okolice.

Zapovjednik hrvatske posade u Jajcu bio je Petar Keglević, Dalmatinac, vrlo smion mladić koji se nije dao lako uhvatiti u turske zamke jer je od najmlađih dana naučio ratovati s Turcima. Turci su zaprijetili gradu Jajcu te su se njihove ćete polako i lukavo prikradale okolnim mjestima i šumama kako bi u odlučnom trenutku napale, opsjele i osvojile ovaj tvrdi grad. Ni Keglević nije mirovao, slao je okolo svoje uhode da izvide da ne bi Turci spremili kakvu iznenadnu zasjedu. I kada mu je bilo javljeno gdje se sve Turci nalaze, odluči Keglević da on njima napravi zamku i protjera ih što dalje od Jajca. Sazvao je svoje zapovjednike, izrekao im svoj naum te poslao iz grada stotinu konjanika koji su u sumrak zaobišli dolinu u kojoj su se skrivali Turci i potajno im došli s leđa. Bilo je dogovoreno da tu čekaju dok iz grada ne čuju znak za napad, a onda neka navale na Turke podigavši stoje moguće veću buku. Pred zoru sam Keglević zapovjedi djevojkama i mlađim ženama Jajca da zaplešu kolo izvan grada te da hrabro nastave i onda kad ugledaju Turke, uvjeravajući ih da će im priskočiti u pomoć u pravo vrijeme.

Istodobno, istu noć Turci su se pripremali za napad na grad, ali nikako da dovrše ljestve bez kojih ne bi bio moguć uspon na jajačke zidine. I kada su već odustali od svoje namjere, primijete djevojačka kola pa odlučiše, ako već ne mogu ugrabiti grad, da ugrabe djevojke. A upravo je Keglević to i čekao – da na taj ženski mamac privuče Turke. Kada Turci krenuše prema djevojkama, Keglević sa svojim konjanicima izleti iz grada te smjesti djevojke iza konjanika. Navali na Turke, davši znak i onima koji su bili skriveni iza brda, pa i oni napadnu Turke iza leđa. I tako su Turci svi do jednoga bili ubijeni ili zarobljeni, samo je ostavljen jedan kao glasnik poraza.

Izvor: ulomak iz knjige Legende puka hrvatskog autora Tomislava Đurića

Related posts

Zorka Sever (1894 – 1973)

Selo

ISČEZLI NARODI, Bijeli Japanci – AINU

Selo

Narodne nošnje nacionalnih manjina

Selo