Poklade, poznate i kao karneval, razdoblje su veselja i maskiranja koje traje od Bogojavljenja do Pepelnice. U tom se razdoblju ljudi prepuštaju zabavi, plesu i tradicionalnim običajima koji se razlikuju od regije do regije. Kulturno-umjetnička društva aktivni su sudionici poklada i uglavnom najveselija i najraspjevanija skupina, o čemu govore i dio fotografija.
Srce poklada su maske, koje simboliziraju preobražaj i otjerati zle duhove. U Hrvatskoj su popularne razne maske, od tradicionalnih, poput zvončara i buša, do modernih i kreativnih kostima.
Zvončari su tradicionalna pokladna maska iz Hrvatskog Zagorja. Prepoznatljivi su po zvoncima koje nose oko struka i bučnim zvonjavama tjeraju zle duhove i zimu.
Buše su muške maske u koje se preoblače mlađi momci i djevojke obučeni u narodnu nošnju i to često kao suprotni spol i pjevaju pjesme o aktualnim društvenim temama.
Osim maskiranja, postoji mnoštvo drugih pokladnih običaja. U nekim krajevima se organiziraju povorke maski, plesovi i igre. Popularan je običaj “poklada”, gdje se muškarci oblače u žene i idu od kuće do kuće tražeći darove.
Poklade završavaju Pepelnicom, danom kada se ljudi posvećuju postu i molitvi. U nekim krajevima se na Pepelnicu spaljuje pokladna lutka koja simbolizira sve nedaće i zlo iz prethodne godine.
Poklade su dio bogate kulturne baštine Hrvatske. To je vrijeme za opuštanje, zabavu i druženje s obitelji i prijateljima. Pokladni običaji su način da se očuvaju tradicije i prenesu na sljedeće generacije.
