Prelo je oblik seoske društvenosti; posebna vrsta večernjih sastanaka seoskih žena i djevojaka koji su imali svrhu uzajamne pomoći u radu, odn. na njima su se obavljali određeni seoski poslovi (predenje, tkanje, čijanje perja, komušanje kukuruza, češljanje vune, listanje duhana), a imali su i društveno-zabavnu funkciju. Na njima su se kazivale priče, pjevalo se i sviralo. Na prelima su sudjelovali i muškarci, posebice mladići. Najčešće su se javljala pod nazivima prelo (sjeverozapadna Hrvatska), silo ili sijelo (dalmatinsko zaleđe, Bosna, mjestimično Slavonija); ponegdje se bilježi i naziv divan (bunjevački Hrvati u Bačkoj, senjsko Podgorje, središnja Hrvatska, BiH). Prela su okupljala stanovnike sela po teritorijalnom kriteriju, što je isključivalo prisutnost ljudi koji nisu pripadali seoskoj zajednici; unutar jednoga sela moglo je biti više prela, pa i sukoba između njihovih sudionika, osobito u prilikama kada je prelo bilo dobno specifično i okupljalo mlađe ljude, neoženjene mladiće i neudane djevojke. Osim što repliciraju unutarnje podjele u selu (po užim teritorijalnim grupacijama i katkad po dobi) prela potvrđuju selo kao zajednicu prema susjednim selima.
Ponekad su se seoska događanja isprepletala, kao što je prelo i priprema djevojke za udaju. Mladenkini roditelji, posebice majka pozvala je rodbinu, prijatelje i susjede da se prelo održi u njihovom domu kako bi joj pomogli u pripremi i izradi poklona za buduću mladenku u nadolazećim svatovima. KUD „Graničar“ Cvitović upriličio je „prelo“ kako bi starije podsjetio na mlade dane, a mladima prikazao kako su se mještani jako dobro zabavljali i bez mobitela, a ujedno sačuvali od zaborava dio povijesne baštine svog kraja, na tome im velika hvala.
Izvor: prelo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 11. 12. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50134>.
Foto: KUD „Graničar“ Cvitović
