Glavni cilj projekta je očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj pomorske baštine pograničnog područja Hrvatske i Slovenije kroz valorizaciju na načelima održivog turizma. Projekt će na cijelom obalnom dijelu pograničnog područja maksimalno zaštiti postojeću materijalnu i nematerijalnu pomorsku baštinu te ju kroz niz mjera sustavno iskoristiti kako bi se razvio i zaživio zajednički turistički proizvod. Prekogranična suradnja multiplicira efekt jer zajednički razvoj garantira veću kvalitetu, uspješnost i razmjenu turista.
Pomorska baština je veliki neiskorišteni turistički potencijal obje države. S obzirom na trend promjene navika turista koji su sve više mobilni i za vrijeme svog boravka žele posjetiti više mjesta i država, male udaljenosti između destinacija u cijelom području to mogu izvrsno zadovoljiti. Na taj način postajemo jedinstveno turističko područje. Integralni prekogranični kulturno-turistički proizvodi povezati će sadržaje te povećati ekonomsku, društvenu i kulturnu prekograničnu razmjenu. Turistički subjekti promovirati će dvije prekogranične regije kao jednu integralnu prekograničnu destinaciju, promovirajući sličnosti regija i komplementarnost zajedničke kulturne ponude.
Ključni rezultati biti će povećanje broja posjetitelja u pograničnom području, povećanje broja trajno zaštićenih artefakata pomorske nematerijalne i materijalne baštine (kroz interpretacijske centre, virtualni muzej, bazu pomorske baštine, tehničke karakteristike plovila), povećanje turističke infrastrukture temeljene na pomorskoj baštini (interpretacijski centri u Nerezinama, Krku, Izoli i Piranu, obnova malih barki koje će biti živi primjeri i izlošci u lučicama i na regatama), povećanje broja educirane djece i posjetitelja o pomorskim zanatima i vještinama (Akademija pomorskih zanata i vještina) i prepoznavanje cijelog obalnog pograničnog područja kao jedne turističke destinacije (kroz intenzivnu zajedničku promotivnu kampanju).
Kako se živjelo na jedrenjaku?
Pomorci koji su plovili na jedrenjacima naporno su radili u teškim uvjetima: u hladnoći, vlazi, nikada do kraja siti i daleko od kuće.
Prevozilo se najviše ogrjevno i građevno drvo, vapno, ponekad ulje i druge namirnice. Valjalo je za nevremena po svaku cijenu sačuvati teret i nerijetko su pomorci stradavali.
Duga putovanja ispraznila bi zalihe hrane pa bi često preživljavali na suhim galetama (tvrdi mornarski dvopek), oskudnom suhom mesu, grahu. Pitka se voda čuvala pod palubom na sredini broda, a zaliha se nadopunjavala kišnicom. Ukoliko za nevremena u ostavu prodre more, voda postaje neupotrebljiva i život na brodu neizdrživ. Štakori i stjenice bili su još jedna neizbježna pojava na brodu.
Mornari su sa sobom na brod morali donijeti pokrivač, jastuk, madrac ako su ga imali. U mornarskoj vreći morao je biti pribor za jelo (lončić, tanjur, žlica, vilica), alat, igla i konac, kavnik (za kuhanje kave). Za preživljivanje je bila neophodna kabanica premazana u dvostrukom sloju žutim lanenim uljem za nepropusnost, visoke čizme, šešir kao zaštita od kiše. Bolje odijelo, ako su ga imali, čuvali su u košari ili škrinji koja bi zvonila ako bi je netko pokušao otvoriti.
Kakšno je bilo življenje na jadrnici?
Pomorščanki, kis o pluli na jadrnicah, so delali naporno v težkih pogojih: na hladnem, v vlagi, nikoli niso bili povsem siti in bili so daleč od doma.
Najpogosteje so prevažali les za ogrevanje in gradbeni les, apno, včasnih olje in druga živila. Med neurjem je bilo treba za vsako ceno obvarovati tvor in pomorščaki so bili pogosto žrtve.
Na dolgih potovanjih so zaloge hrane pošle, zato so se pogosto preživljali s suhimi galetami (trdim so se pogosto preživljali s suhimi galetami (trdim mornarskim prepečencem), bornim suhim mesom in fižolom. Pitno vodo so hranili pod palubo na sredini ladje, zaloge so dopolnjevali z deževnico. Če je med neurjem shrambo zalilo morje, je voda postala neuporabna, življenje na ladji pa nevzdržno. Podgane in stenice so bile še en neizogiben pojav na ladjo morali prinesti odejo.
Mornarji so s seboj na ladjo morali prinesti odejo, vzglavnik, vzmetnico, če soj o imeli. V mornarski vreči je moral biti jedini pribor (lonček, krožnik, žlica, vilice), orodje, igla in skuanec, džezva (za kuhanje kave). Za preživetje je bila nujna pelerina, premazana z dvojnim slojem rumenega lanenega olja za zagotavljanje neprepusntnosti, visoki škornji in klubuk za zaščito pred dežjem. Boljšo obleko, če so je nekdo poskusil odpreti.
Izvor: Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Krka, ppmhp.hr
