May 18, 2022
Iz povijesti Zanimljivosti

Sajamski privilegij kralja Ferdinanda

Sajmovi

Od davnine postoje sajmovi za trgovanje plodinama zemlje, domaćim blagom, obrtničkim proizvodima i raznom trgovačkom robom široke potrošnje. Sajmova ima godišnjih i tjednih, a drže se na stalno određeni dan, koji je već uveden i razglašen tako, da interesenti: prodavaoci i kupci znadu gdje se kada obdržava. Tako na primjer nekoje sajmove posjećuju i kupci iz daljih krajeva, a i iz inozemstva, jer znadu da će naći blaga: konja, svinja i t.d. onakove vrsti kakove trebaju. Općina ima urediti i ograditi prikladno mjesto za sajmište, na kome svaka vrst stoke i razne robe ima svoje mjesto. Na sajmovima se skuplja mnogo svijeta, tu se jede i pije, sastaju se znanci i prijatelji, a dolaze i takovi, koji nemaju baš poštene nakane. Zato mora općina postaviti svoje ljude, koji će zajedno sa državnom žandarmerijom paziti na red i spriječiti kakove kradje i prevare. Za dotjerano blago mora svaki imati marvinsku putnicu od svoje općine. Povlasticu za držanje sajmova daje državna vlast, a nekada je davao sam kralj. Takovu povlasticu za sajmove u Sisku ishodio si je Prvostolni Kaptol zagrebački god. 1839., koja glasi ovako:

Sajamski privilegij kralja Ferdinanda

Mi Ferdinand prvi car Austrije, Peti kralj Ugarske i Češke, apostolski kralj Dalmacije, Hrvatske i Slavonije itd. itd. Ovime očitujemo u buduće svima kojima je potrebno, da smo, koliko na molbu Kaptola zagrebačke prvostolnice učinjenu našem veličanstvu, toliko na dobro i korist koli stanovnika kaptolskog posjeda Stari Sisak u zagrebačkoj županiji, toli i drugih okolišnih mjesta, skloni iz punine naše kraljevske moći i posebne milosti milostivo pristali i dopustiti, da se u spomenutom posjedu Stari Sisak u zagrebačkoj županiji, mogu i smiju za vječna vremena godišnje održavati sajmovi s blagom osam po redu: prvi po redu u srijedu poslije blagdana Očišćenja BI. Djev. Marije ( Sviječnice ) 2. veljače; drugi u utorak
iza nedjelje Cvjetnice; treći na blagdan sv. Florijana 4. svibnja; četvrti na dan Uzašašću Gospodinovu; peti na blagdan razdiobe Apostola, 15. srpnja; šesti na blagdan sv. Klare djevice, 22. kolovoza; sedmi na dan 16. rujna; konačno osmi po redu na blagdan sv. Elizabete, 19 studenoga; povrh toga jednom svakog tjedna u četvrtak sa svim sloboštinama i prednostima, kojima se održavaju sajmovi u slobodnim i kraljevskim gradovima, trgovištima i mjestima. Izričito se spominje, da se u slučaju, ako godišnji ili tjedni sajam padne u nedjelju ili koji zapovjedni blagdan, sajmovi održavaju dan prije ili dan poslije nedjelje ili zapovjedanog blagdana, nikada se pak ne smiju održavati u nedjelju ili zapovjedni blagdan. Dapače pristajemo i dopuštamo snagom ove povlastice, a bez predhodne odluke o sajmovima, da se održavaju i svim ostalim susjednim mjestima, koja imadu sajamsku povlasticu. Stoga vas sve i pojedine trgovce, kramare, putnike i sve ostale koji dolaze na sajam ovime uvjeravamo i zajamčujemo Vam, kad budete dolazili na označene sajmove, koji će se održavati na spomenutom posjedu Stari Sisak, da sa svim svojim stvarima, dobrima i blagom, slobodno, sigurno i bez ikakovog straha za svoje osobe, stvari i blago pristupate, te se nakon obavljene trgovine bez opasnosti za sebe i svoje stvari vratite u svoja ili bilo koja druga mjesta i da ćete biti pod posebnim našim kraljevskim okriljem i zaštitom.
Želimo da se ovo objavi i proglasi po sajmovima i drugim javnim mjestima, te zapovjedamo da se ova naša povlastica, koja je providjena našim tajnim pečatom, kojim se služimo kao apostolski kralj Ugarske, nakon svakog čitanja uvijek vrati onome, kome je darovana.
Dano vlašću našega vjernoga i ljubljenoga, jasnog i uzoritog kneza Antuna Majlatha de Szekhely u našem carskom gradu Beču u Austriji, dana 27. lipnja, godine Gospodnje 1839. , Pete godine našeg kraljevanja u Ugarskoj, Češkoj i stalim zemljama.


Ova je sajamska povlastica objavljena i proglašena na skupštini zagrebačke županije od 21. listopada 1839. Isti dan je određena i tarifa za pojedine predmete donesene na sisačke sajmove:
po volu, kravi, konju i telićima 3 krajcara; po ovci, kozi, teletu i ždrebetu 1 ½; po svakom živinčetu 1 ¼; od svake volovske, kravske i konjske kože 1 krajcar; svaki remenar i opančar, koji doveze robu na kolima, plaća 12 krajcara; za svaki šator 30 kr; manji kramari, koji nose robu na sebi, 12 kr; gumbari, postolari i čizmari, po 20 kr: suknari 1 5 kr; spolari ( bravari ) i češljan po 9 kr; licitari 45 kr; klobučari 10 kr; za kola kruha 12 kr; za kola luka 13 kr; za kola lončarske robe 20 kr; pečenjari po ognju 15 kr; za nova kola na prodaju 10 kr; za kupljena kola 5 kr; za nove lagve na prodaju, po kolima 15 kr; a po kupljenom lagvu, većem 3 kr, manjem 1 kr; za kola soli 20 kr; za sol donesenu na konju 3 kr: za voz sijena 15 kr; za svako mjesto po 3 kr;

Gradjani slobodnih kraljevskih gradova slobodni su od plaćanja.

Kupac mora položiti toliko, koliko se platilo za pojedinu stvar kad je donesena na sajam. Za neprodano blago i robu ništa se ne plaća. Ako ipak koji trgovac bude htio imati mjesto na sajmu, koje zaposjeda gospoštija, mora posebno platiti, a gospoštija ga u tome ne može spriječiti.

Izvor: latinski izvornik, koji se čuva u arhivu Kaptola zagrebačkoga pod oznakom ,, teta dominii Sisak – Sela ovi. *** = preveo Stjepan Krivošić iz Siska : )

Related posts

Naši stari jedrenjaci

Selo

Fra Antun Mrzlečki – Svirač i istraživač lutnje

Selo

DJEČJE IGRE S PJEVANJEM

Selo