Kršćanski blagdan Božić slavi rođenje – dolazak Sina Božjega Isusa Krista na zemlju, među ljude radi njihova otkupljenja. Kalendarski blagdan pada u zimu kada nastupaju najduže noći a dani kratki, kada su dovršeni poljodjelski poslovi a ljudi uživaju plodove rada i obilja. Zato je taj blagdan duboko urezan u narodnu tradiciju i život ljudi, u cijelom kršćanstvu, u našoj domovini i u našem selu.
Priprava za Božić
Nastupom Došašća održavaju se svakodnevno Mise zornice u župnoj crkvi. Do Božića se pristupa ispovijedi. Za sam blagdan se priprema obilje jela i pića. Neizostavno je pečeno prase, hladetine i obilje kolača (paprenjaka, muškaciona, medenjaka i dr.). Dan uoči Božića je Badnjak. To je dan posta pa su i jela tog dana posna. Za jelo se kroz dan spremaju lokše s orasima i pečena turkinja, a za večeru pečeni šaran, grah i bijeli luk s medom. Prije večere na Badnjak, u kuću se unosi slama i kiti krispan.
Proslava Božića
U rano jutro na Božić, dječaci i muška čeljad (nikada ne djevojčice i ženske) odlaze susjedima i rodbini u položaj. Dolaskom u kuću čestitaju Božić, sjedaju u slamu i izriču želje za obilje i plodnost ljudi i marve u nastupajućem Mladom ljetu. Za nagradu dobivaju oko vrata kobasicu, nešto kovanica za lemojzinu i poziv na božićni ručak. Taj dan svaki kršćanin (djeca, mladež i odrasli) pribiva Sv. misi.
Dani iza Božića
Tek drugi dan, na blagdan Sv. Stjepana i treći dan na blagdan Sv. Ivana, ide se u čestitare. Čestita se Božić rodbini, kumovima, susjedima, a u kojoj kući ima svečar za ove blagdane, njemu se čestita imendan.
Na Mladence, četvrti dan po Božiću iznosi se slama iz kuće i ide se u šibare. To je običaj šibanja šljivovom šibom za dobro zdravlje, a u spomen na pomor nevine djece u Betlehemu.
Na osminu Božića slavi se Nova godina. Taj je dan u Alilovcima crkveni god, mjesni kirvaj ili tzv. čast.
