Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027.

Europski zeleni plan – Težnja da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent

Klimatske promjene i uništavanje okoliša prijetnja su egzistenciji Europe i svijeta. Kako bi se riješili ti problemi, europski zeleni plan će EU pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo.

Zahvaljujući europskom poljoprivredno-prehrambenom sektoru 450 milijuna ljudi ima pristup sigurnoj, zdravoj i cjenovno pristupačnoj hrani.

Poljoprivrednici EU-a okosnica su europske prehrambene samodostatnosti i bitni pokretači zapošljavanja i održivog rasta u ruralnim područjima. Njihov je doprinos važan za zajedničku zelenu tranziciju. Međutim, izloženi su izazovima kao što su klimatske promjene i konkurentno globalno tržište. U zahtjevnim situacijama kao što su pandemija, energetska kriza, posljedice agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i visoka inflacija, poljoprivrednici su pokazali veliku otpornost.

Moramo surađivati s poljoprivrednicima i poljoprivrednicama EU-a kako bismo osigurali svoju opskrbu hranom za budućnost. Naši se poljoprivrednici suočavaju sa sve većim problemima te zbog toga želimo pokrenuti strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede EU-a. Uvjerena sam da poljoprivreda i zaštita prirode mogu ići ruku pod ruku. Potrebno nam je i jedno i drugo.

Zdrav prehrambeni sustav za ljude i planet

Zbog povezanosti zdravih ljudi, zdravih društava i zdravog planeta održivi prehrambeni sustavi u središtu su europskog zelenog plana, strategije EU-a za održiv i uključiv rast. Ta je strategija izrađena za poticanje gospodarstva, poboljšanje zdravlja i kvalitete života ljudi te brigu o prirodi.

Zboga toga je Komisija u srpnju 2023. donijela paket mjera za održivu upotrebu ključnih prirodnih resursa te veću otpornost prehrambenih sustava i poljoprivrede u EU-u. Paket uključuje novi akt o tlima, koji će nam pomoći u stvaranju zdravog tla u EU-u do 2050., uredbu o biljkama proizvedenima genomskim tehnikama i mjere za smanjenje otpada od hrane i tekstilnog otpada. Tim se paketom upotpunjuju prethodni prijedlozi u okviru stupa zelenog plana koji se odnosi na prirodne resurse.

BROŠURA SP ZPP

LETAK SP ZPP

Ključni ciljevi politike ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027.

Deset ključnih ciljeva

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za razdoblje 2023. – 2027. temelji se na deset ključnih ciljeva. Ti su ciljevi, u središtu kojih su socijalne, okolišne i gospodarske teme, temelj na kojem države članice EU-a izrađuju svoje strateške planove u okviru ZPP-a.

Potpora održivim prihodima poljoprivrednih gospodarstava

Poljoprivrednici su u 2017. zarađivali u prosjeku nešto manje od polovine zarade koju su mogli imati radeći druge poslove, a desetljeće prije zarađivali su samo trećinu.

Ključni cilj: potpora održivom dohotku poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti poljoprivrednog sektora u cijelom EU-u kako bi se poboljšala dugoročna sigurnost opskrbe hranom i poljoprivredna raznolikost te osigurala gospodarska održivost poljoprivredne proizvodnje.

U ovom se članku razmatraju trenutačno stanje prihoda poljoprivrednih gospodarstava u EU-u, pomoć koju im ZPP pruža te razlike među državama i sektorima EU-a. Raspravlja se i o tome koja je kombinacija mjera potrebna kako bi se ostvario ključni cilj podupiranja održivog prihoda poljoprivrednih gospodarstava.

Povećanje konkurentnosti

Opterećenje poljoprivrednih resursa EU-a povećalo se zbog rastuće potražnje za prehrambenim proizvodima i industrijske potražnje, do čega dolazi zbog demografskih promjena i promjena neto dohotka.

Ključni cilj: jačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kratkoročno i dugoročno, uključujući veću usmjerenost na istraživanja, tehnologiju i digitalizaciju.

U ovom se članku opisuje niz pokretača i političkih instrumenata kojima se potiče produktivnost poljoprivrede EU-a, primjerice istraživački i inovacijski programi, nove tehnologije, ruralni razvoj i infrastruktura, učinkoviti sustavi savjetovanja i kontinuirana izobrazba za upravitelje poljoprivrednih gospodarstava.

Bolji položaj poljoprivrednika u vrijednosnom lancu

Za poljoprivredu je svojstven stagnirajući i niski udio dodane vrijednosti u vrijednosnom lancu zbog velikih ulaznih troškova, razlike u proizvodnji i uvođenja novih usluga.

Ključni cilj: bolji položaj poljoprivrednika u vrijednosnom lancu.

U ovom se članku ispituje kako se u okviru novog ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. može poboljšati položaj poljoprivrednika s pomoću mjera kao što su jačanje suradnje među poljoprivrednicima, povećanje tržišne transparentnosti i uvođenje djelotvornih mehanizama za suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi.

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Poljoprivreda EU-a ima ključnu ulogu u ispunjenju obaveza Pariškog sporazuma i strategija EU-a za održivost i biogospodarstvo i mora povećati ambicije kad je riječ o smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Ključni cilj: doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama, među ostalim smanjenjem emisija stakleničkih plinova i poboljšanjem sekvestracije ugljika, te promicanje održive energije.

U ovom se članku ispituje uloga koju poljoprivreda može imati u smanjenju emisija stakleničkih plinova zahvaljujući novim tehnikama upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom i obrade tla. Uz to analizira rizik koji klimatske promjene predstavljaju za poljoprivredu.

Učinkovito upravljanje prirodnim resursima

Poljoprivredna tla u EU-u sadržavaju CO2 u razini jednakovrijednoj 51 milijardi tona, što je znatno više od razine koju države članice EU-a stakleničkim plinovima ispuštaju na godišnjoj razini.

Ključni cilj: poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak, među ostalim smanjenjem ovisnosti o kemikalijama.

Članak se bavi tlom kao važnim prirodnim resursom koji omogućuje opskrbu osnovnim hranjivim tvarima, vodom i kisikom te rast bilja. U članku se i ispituju problemi zdravlja tla te se ističe važnost politika za promicanje zaštite tla.

Zaustavljanje i smanjenje gubitka biološke raznolikosti

Upravo s obzirom na to da poljoprivredna aktivnost uvelike ovisi o različitim vrstama biološke raznolikosti, ima važnu ulogu u očuvanju staništa i vrsta koji ovise o poljoprivredi.

Ključni cilj: doprinos zaustavljanju i smanjenju gubitka bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza.

Ovaj se članak odnosi na temu biološke raznolikosti u EU-u s posebnim naglaskom na povezanost s poljoprivrednim površinama i obilježjima krajolika. S obzirom na to, navode se određene promjene potrebne u sektoru poljoprivrede, objašnjavaju se trenutačno dostupni relevantni alati ZPP-a i postavljaju ključna pitanja o tome kako bi se ZPP trebao razvijati u budućnosti.

Generacijska obnova

Dinamičnom poljoprivrednom sektoru potrebni su kvalificirani i inovativni mladi poljoprivrednici koji bi zadovoljili potrebe društva, od kvalitetne hrane do ekoloških javnih dobara.

Ključni cilj: privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te olakšavanje održivog poslovnog razvoja u ruralnim područjima.

U ovom su članku utvrđeni izazovi i potrebe mladih poljoprivrednika u EU-u te je objašnjeno kako se usmjerenijim sustavom potpore, na temelju procjene potreba i mjerljivih očekivanih rezultata, može potaknuti generacijska obnova i povećati uspjeh mladih poljoprivrednika u poljoprivrednom sektoru.

Radna mjesta, rast i jednakost u ruralnim područjima

ZPP ima važnu ulogu u ublažavanju problema nezaposlenosti i siromaštva u ruralnim područjima. Iz rezultata nedavne studije Svjetske banke vidljivo je da ta politika pridonosi smanjenju siromaštva.

Ključni cilj: promicanje zapošljavanja, rasta, rodne ravnopravnosti, uključujući zastupljenost žena u poljoprivredi, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja ruralnih područja, uključujući kružno biogospodarstvo i održivo šumarstvo.

U ovom se članku analizira uloga ZPP-a u ruralnom gospodarstvu te se promatra kako dohodovna potpora i rashodi za ruralni razvoj pridonose očuvanju stopa zaposlenosti i razine životnog standarda.

Odgovor na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja

Ukupna prodaja veterinarskih antimikrobnih sredstava u 25 europskih zemalja u razdoblju od 2011. do 2018. smanjila se za više od 35 %.

Ključni cilj: poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući visokokvalitetnu, sigurnu i hranjivu hranu proizvedenu na održiv način, smanjenje rasipanja hrane kao i poboljšanje dobrobiti životinja te borba protiv antimikrobne rezistencije.

Ovaj se članak bavi izazovima povezanima s antimikrobnom otpornošću u uzgoju životinja, bliskom vezom dobrobiti životinja, zdravlja životinja i bolesti koje se prenose hranom te mjerama kojima EU pomaže poljoprivrednicima i državama članicama u borbi protiv antimikrobne rezistencije.

Poticanje znanja i inovacija

Potpora razmjeni znanja, osposobljavanju, savjetovanju i inovacijama ključna je za osiguravanje pametne i održive poljoprivrede, šumarstva i ruralnih područja.

Ključni cilj: modernizacija poljoprivrede i ruralnih područja širenjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije te poticanjem poljoprivrednika na njihovu primjenu poboljšanim pristupom istraživanju, inovacijama, razmjeni znanja i osposobljavanju.

U ovom se članku nastoji modernizirati poljoprivreda povećanjem suradnje i razmjene znanja te poboljšanjem osposobljavanja u području poljoprivrede.