Djevojke i žene kitile su glavu, vrat, prsa i ruke, i sav ukras nazivao se nakit. On je osim ukrasnog detalja obilježavao dob žene, položaj u zajednici, a smatralo se i da štiti od zlih sila. U svečanim zgodama oko vrata nosile su se ogrlice od nizova koralja – đund(a), struka, bisera, zlatnih dukata (petaka i sedmaka), petokrune. U sjevernoj Moslavini dukati su mogli biti nanizani ili na baršun vrpcu ili učvršćeni na kartonsku podlogu, uvijeni u glat samt, zvani listovi. Na taj način moglo je biti od 25-30 dukata na prsima. Žene srednje imućnog stanja u području Krapja nosile su ogrlicu zvanu groši ili krajcari koja je bila složena od tri niza srebrnog novca. U sredinu se stavljao veći dukat ili medaljon u pozlaćenom okviru.
U Janja Lipi su dukate, petake, groše, opšivavali žutim koncem i učvršćivali na crnom baršunu nošenim tik uz vrat. Zatim crne, sametne ili baršun vrpce, špice forintače, špice lumbregače (zbog izgovora mjesta Ludbreg – Lumbregom), kupovanih na sajmovima od trgovaca, zvanih tocari.
Mlade djevojke i žene kitile su se cvijećem iza uha, ukosnicama i ukrasnim češljevima. Na ušima su nošene minđuše, od lima i zlata, oko vrata nisku od staklenih i koštanih zrna, tzv. struka, široki lančić s križićem ili medaljonom od nehrđajućeg metala, dugački lančić od zlata, nošen samo na bluzu, ne oplečak, te razne vrste broševa, na prsima pribadaču, a na ruci prsten od mjedi, srebra ili zlata. Muškarci su nosili prsten – burmu tek kad su se oženili i veliki cimer (ukrasnu kiticu na “reveru”) samo na vjenčanju.
Pod kraluže, te ostali vratno-prsni nakit stavljale su se, te na razne načine svilene vrpce – vrpčice, prevezaljke pantlike, mašne i rože. U Posavini i Ivanićgradskoj Moslavini su u svečanim prigodama nošeni dodatni detalji kao različite brokatne vrpce, složene u obliku ruže ili leptira – mašlin, pleničnjak, kvarožnjak. Mašlin je tri metra dug pas ili pojas, vezivao se sprijeda u leptir-mašnu; pleničnjak je prednja prsna vrpca, a kvarožnjak je leđni mašlinek koji se učvršćivao na vratni nakit – perlin ili na lajbec. Kićenje je značajnije za žene i to nešto prije udaje, dok se muškarci, vrlo malo, tek u rijetkim svečanim prigodama kite cvijećem, perjem, klasjem ili pantlikama.
za potral Selo.hr >>>> Slavica Moslavac >>>> “Tradicijsko ruho- obiteljsko nasljeđe”
