Dok se suvremeni način života sve više udaljava od običaja nekadašnjeg sela, u gradu Otoku i dalje živi jedna posebna tradicija koja svake godine podsjeća na bogatstvo slavonske kulturne baštine. Riječ je o ophodu krstara, starom proljetnom običaju koji se održava na blagdan Uzašašća. U središtu običaja nalazi se ophod djece i mladih koji, odjeveni u tradicijske slavonske nošnje, prolaze ulicama mjesta noseći križ i pjevajući stare pučke napjeve. Povorka obilazi kuće domaćina, a nekada su takvi ophodi imali važnu simboliku, zazivao se blagoslov za obitelj, polja, usjeve i cijelo selo.
Naziv „krstari“ dolazi od stare riječi „krst“, što znači križ. Upravo križ koji se nosi na čelu povorke predstavlja zaštitu i vjeru, ali i povezanost zajednice. U slavonskim selima ovakvi su ophodi nekada bili važan dio života jer su okupljali ljude nakon dugog zimskog razdoblja i označavali dolazak toplijih dana i novog vegetacijskog ciklusa. Etnolozi smatraju kako običaj vuče korijene iz vrlo starih proljetnih obreda koji su se tijekom stoljeća spojili s kršćanskom tradicijom. Zato ophod krstara u sebi nosi i duhovnu i narodnu dimenziju, istovremeno je crkveni običaj, ali i dio pučke kulture i identiteta slavonskog čovjeka.
Posebnu vrijednost običaju daje činjenica da se prenosi na mlađe generacije. Djeca kroz pjesmu, nošnju i ophod upoznaju način života svojih predaka te uče o važnosti očuvanja tradicije. Upravo zbog toga ovakvi događaji imaju mnogo šire značenje od samog folklornog nastupa. U vremenu kada mnogi stari običaji polako nestaju, ophod krstara u Otoku ostaje živi podsjetnik na zajedništvo, vjeru i poštovanje prema naslijeđu koje se stoljećima čuvalo u slavonskim obiteljima. Zvuk pjesme, šarenilo narodnih nošnji i dječji koraci ulicama mjesta svake godine ponovno ožive duh nekadašnje Slavonije i potvrde koliko je važno sačuvati vlastite korijene za buduće generacije.
Foto: Grad Otok
