U Linzu je održan Susret hrvatskih folklornih udruga iz Austrije i Njemačke, događaj koji je okupio hrvatske zajednice iz više gradova i ponovno pokazao koliko je snažna veza iseljeništva s korijenima i običajima njihovih obitelji. Manifestacija je okupila šest društava koja u svojim zajednicama djeluju kao čuvari narodnog plesa, pjesme i nošnje: KUD Kvirin iz Linza kao domaćin, HSKD Raščica Beč, KUD Croatia, Hrvatski Dom Steyr, HKUD Vilim Cecelja Salzburg te folklornu skupinu Bijele ruže iz hrvatske katoličke župe u Münchenu.
Folklorni program bio je više od samog nastupa – bio je to susret ljudi koji svojim radom održavaju živom hrvatsku kulturu daleko od domovine. Svako društvo predstavilo je plesove i napjeve svoga kraja, noseći sa sobom dijelove Slavonije, Dalmacije, Posavine, Zagorja i Gradišća. Šarenilo nošnji i raznovrsnost glazbenih stilova pokazali su koliko je hrvatska tradicija bogata i koliko snažno živi i izvan Hrvatske.
Posebno je dojmljivo što su na pozornici zajedno nastupile različite generacije – od najmlađih koji tek uče prve korake do onih koji desetljećima prenose iskustvo i znanje. Upravo ta nit između mladih i starijih najviše govori o važnosti folklora u dijaspori: tradicija se ne čuva tako što je stavimo u vitrine, nego tako što je živimo.
Domaćin, KUD Kvirin iz Linza, organizirao je susret uz podršku Hrvatske matice iseljenika. Susret je poslužio i kao potvrda koliko su hrvatske udruge u Austriji i Njemačkoj aktivne, povezane i ponosne na svoje nasljeđe. Zahvaljujući njima, hrvatski plesovi i pjesme nisu samo podsjetnik na zavičaj nego postaju mostovi prijateljstva i suradnje među iseljenicima.
Članovi društava često ističu da su probe i nastupi za mnoge od njih najvrjedniji dio tjedna – prostor gdje se govori materinski jezik, prenose običaji i gradi osjećaj zajedništva. To je i razlog zbog kojeg su ovakvi susreti toliko važni: oni povezuju zajednice iz različitih gradova i država te stvaraju priliku da se predstave, razmijene iskustva i učvrste međusobne veze.
Iako je susret trajao samo jedan dan, njegov značaj mnogo je veći. Hrvatska baština u iseljeništvu živi zahvaljujući ljudima koji uče svoju djecu pjesmama i plesovima koje su i sami naslijedili. Folklor im pomaže da očuvaju identitet u sredinama gdje se svakodnevno susreću s drugim kulturama.
Zahvaljujući ovakvim manifestacijama, hrvatska kultura ostaje vidljiva, prepoznatljiva i živa. Linz je još jednom dokazao da ljubav prema tradiciji može nadživjeti udaljenost i vrijeme, i da se hrvatsko srce jednako snažno čuje i izvan granica domovine.
Foto: KUD Kvirin – Linz
