U Bukovlju je 12. prosinca 2025. godine održan Koncert pučkih božićnih pjesama, u organizaciji KUD-a „Vranovci – Bukovlje“, koji je okupio niz uglednih pjevačkih sastava s područja Slavonije i šire regije. Ovaj glazbeni događaj još je jednom potvrdio važnost očuvanja pučke božićne glazbene baštine, kao jednog od najprepoznatljivijih elemenata identiteta lokalne i nacionalne kulture.
U programu su sudjelovali Ženska pjevačka skupina „Biđanke“ iz Bickog Sela, Muška pjevačka skupina „Starotopoljani“ iz Starog Topolja, Muška vokalna skupina „Bećarine“ iz Đakova, Mješovito ukrajinsko pjevačko društvo iz Slavonskog Broda te Ženska pjevačka skupina „Vranovci – Bukovlje“, domaćini koncerta. Svaki od izvođača predstavio se izborom tradicionalnih božićnih napjeva iz svoga kraja, stvarajući bogat i raznolik glazbeni mozaik. Koncert je protekao u svečanom i dostojanstvenom ozračju, a publika je imala priliku čuti napjeve koji su duboko ukorijenjeni u obiteljskim i zajedničkim božićnim običajima.
Božićne pjesme ubrajaju se među najstarije oblike kršćanskog glazbenog izraza. Najraniji pisani tragovi pjesama posvećenih Kristovu rođenju potječu iz 4. stoljeća, kada se u zapadnoj Europi pojavljuju prvi latinski liturgijski himni. Jednim od najstarijih zabilježenih božićnih tekstova smatra se himan „Jesus refulsit omnium“, nastao oko 360. godine, u razdoblju kada se Božić postupno oblikuje kao važan kršćanski blagdan.
U početku su se božićne pjesme izvodile isključivo u crkvenom kontekstu, no tijekom srednjeg vijeka, osobito od 12. stoljeća, dolazi do njihova širenja među pukom. Veliku ulogu u tome imali su redovnici, ponajprije franjevci, koji su promicali pjevanje na narodnim jezicima. Time božićni napjevi postaju razumljivi i bliski široj zajednici, a njihova poruka mira, nade i zajedništva dobiva snažnu društvenu dimenziju.
Na hrvatskom prostoru božićne pučke pjesme bilježe se od srednjeg vijeka, no većina ih je stoljećima prenošena usmenom predajom. Kolende, pastirske pjesme i starinski napjevi bili su sastavni dio božićnih ophoda, obiteljskih okupljanja i crkvenih slavlja. Upravo ta usmena predaja dala je božićnim pjesmama snažan lokalni karakter, ali i omogućila njihovo preživljavanje do današnjih dana.
Održani koncert u Bukovlju pokazao je koliko je važno sustavno njegovanje i javno izvođenje pučkih božićnih pjesama. Kroz nastupe pjevačkih skupina, tradicija se ne samo čuva, nego i prenosi na nove naraštaje, čime ovakvi koncerti dobivaju značaj kulturnog i edukativnog događaja.
Koncert pučkih božićnih pjesama u Bukovlju još je jednom potvrdio da božićna glazba nije samo glazbeni izričaj, već živi dio kolektivne memorije, koji povezuje zajednicu, prošlost i blagdanski duh.
Foto: Đuro Oreščanin
Članak je objavljen uz potporu Agencije za elektroničke medije kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
