Aktualno Iz povijesti Običaji Razno

Od korčulanskih lampaša do vinskog biskupa: Sveti Martin, mlado vino i zaboravljeni običaji

Blagdan svetog Martina, koji se obilježava 11. studenoga, u hrvatskoj tradiciji povezuje se s vinogradima, mladim vinom, druženjem i brojnim narodnim običajima. Dok se u kontinentalnim krajevima Hrvatske posebno njeguje šaljivi obred krštenja mošta, na otoku Korčuli sačuvan je drukčiji, ali jednako zanimljiv običaj – dječje ophodnje s lampašima i pjesmom u čast svetoga Martina.

Na zanimljivost tih običaja upozorio nas je Ante I. Curać iz Žrnova na Korčuli, koji je redakciji portala selo.hr poslao šaljivi tekst svečanog krštenja vina pod nazivom Gloria Vinum. Uz vinske zdravice i latinske izraze, gospodin Curać podsjetio nas je i na tradiciju proslave svetog Martina na Korčuli, koja se u pojedinim dijelovima otoka održala do današnjih dana.

Korčulanska djeca s lampašima obilaze kuće

Sveti Martin posebno se štuje u Žrnovu, naselju nedaleko od grada Korčule, gdje je zaštitnik župe. Njegov blagdan ondje ima posebno značenje, a tradicija njegova štovanja duboko je ukorijenjena u život lokalnog stanovništva. U Korčuli djeca uoči blagdana svetog Martina obilaze kuće noseći lampaše i pjevajući pred vratima. Nadaju se da će im domaćini otvoriti i nagraditi ih kolačima, orasima, bajamima ili ponekim novčićem. Riječ je o dugogodišnjem običaju koji povezuje najmlađe s tradicijom njihovih roditelja, djedova i baka.

Nekada je u gradu Korčuli postojao i običaj svečanog kušanja mladog vina. Vinogradari amateri okupljali su se kako bi kušali rezultate svoga rada i uz druženje obilježili završetak vinogradarske godine. Međutim, kako ističe naš čitatelj, smanjenjem broja takvih vinogradara nestala je i ta gradska tradicija. Ipak, štovanje svetog Martina u Žrnovu i dalje je živo. Uz vjersko slavlje i procesiju, prethodnih su se godina održavali kulturni programi i predstavljala mlada vina otočnih vinara.

Kada mošt postaje vino

U brojnim hrvatskim vinogradarskim krajevima Martinje je nezamislivo bez simboličnog krštenja mošta. Obred vodi takozvani vinski biskup, a uz njega sudjeluju kumovi, ministranti i okupljeni vinogradari. Svečanost je ispunjena šaljivim pitanjima, odgovorima, zdravicama i pjesmom. Iako se ceremonija izvodi po uzoru na crkvene obrede, njezina je svrha prije svega zabava, druženje i simbolično proglašenje mošta mladim vinom. Pisani obrasci takvih šaljivih ceremonija poznati su još od 19. stoljeća.

Različiti hrvatski krajevi razvili su vlastite običaje, a zajednička im je radost zbog završetka vinogradarskih poslova i prilika da se uz čašu mladog vina okupe prijatelji i susjedi.

Gloria Vinum – šaljivi latinski obred krštenja vina

Posebnu zanimljivost predstavlja tekst Gloria Vinum, koji nam je poslao gospodin Ante I. Curać. Riječ je o šaljivom vinskom ceremonijalu u kojem se izmjenjuju riječi voditelja obreda, nazvanog Dictator ceremoniae, i okupljenog naroda, odnosno Populusa.

Tekst obiluje latinskim izrazima, vinskim mudrostima i duhovitim parafrazama crkvenih molitava. Iako je oblikovan tako da podsjeća na stare latinske obrede, nije riječ o povijesno potvrđenom običaju antičkih Rimljana, nego o šaljivoj vinskoj ceremoniji.

Donosimo ga u cijelosti, u izvornom obliku, uključujući duhovite blagoslove napisane dalmatinskim govorom.

GLORIA VINUM

Svečani obred krštenja vina

Populus stoji s punim čašama u ruci ispred Diktatora ceremoniae, koji je obučen kao biskup od vina, i odgovara u zboru. Napjev je kao crkveni.

Dictator ceremoniae: GLORIA VINUM!  (Slava vinu!)

Populus: AMEN!

Dictator ceremoniae: IN VINO VERITAS!   (U vinu je istina!)

Populus: VIVAT, CRESCAT, FLOREAT!   (Neka živi, raste i cvjeta!)

Dictator ceremoniae:

VINUM BONUM LAECTIFICAT

CORPUS HOMINEM!           (Dobro vino razveseljava čovjekovo tijelo!)

Populus: ET SPIRITU TUO!       (I s duhom tvojim!)

Dictator ceremoniae:

SUMUS MUNDI TRINUM,

MULIER, TABACUM et VINUM,

ET QUI CURAT DE PLURIBUS,

MAXIMUS EST AZINUS!      

 (Tri su stvari na svijetu: žena, duhan i vino. A tko se brine za više od toga, najveći je magarac!)

Populus:

SICUT ERAT IN PRINCIPIO      (Kako bijaše na početku.)

ET IN SAECULA SAECULORUM!      (I u vijeke vjekova!)

Dictator ceremoniae:

VINUM NOSTRUM QUOTIDIANUM     (Vino naše svagdašnje.)

DAI NOBIS HODIE!   (Daj nam danas!)

Populus:

ET PAX HOMINIBUS BONAE VOLUNTATIS!    (I mir ljudima dobre volje!)

Dictator ceremoniae:

BEBITE FRATRES,     (Pijte, braćo!)

VITA NOSTRA BREVIS EST!     (Naš je život kratak!)

Populus: FIAT VOLUNTAS TUA!     (Budi volja tvoja!)

Unitis: ALELUIA, ALELUIA, ALELUIA!!

Ispijaju se čaše, a ceremonija se ponavlja dok svi mogu stajati na nogama.

Šaljivi blagoslovi

– Blagoslovi gospodine trud sluge tvoga Jakse i dopusti mu da jos dugo godina obradjuje lozja svoja.

– Dostojno i pravedno je.

– Blagoslovi gospodine slugu tvoga Duskota i prosvitli mu pamet da slusa bez rompunjanja pjevanje nase.

– Amen.

– Blagoslovi gospodine slugu tvoga Zivana i fermaj da ga sisata luska medicinska sestra vaja i gnjeci po posteji, da moze sa nama bit svaki dan.

– U vike vikova.

– Blagoslovi gospodine nevirnika tvoga Petra i fermaj kisu da moze prominit krov na kuci Jasne zene svoje.

– U tebe se on ufa gospodine.

– Blagoslovi gospodine tvoje sluge rojake Balarine da mogu s nama piti u hotelu svaki dan.

– Tako budi.

– Blagoslovi gospodine tvoje ugodne pivalice Svemirka i Anteta i daj im snage da pjevaju u tvoju slavu, a za dispet Duskotu.

– Na sve vike vikova!

Običaji koji povezuju generacije

Premda se način obilježavanja Martinja razlikuje od kraja do kraja, njegova vrijednost nije samo u vinu i svečanom stolu. U njegovoj su osnovi zajedništvo, gostoljubivost, pjesma i čuvanje običaja koji su se prenosili s generacije na generaciju.

Korčulanski lampaši, dječje pjesme pred kućnim pragovima, kušanje mladog vina i šaljive vinske ceremonije različiti su izrazi iste potrebe, da se ljudi okupe, podijele radost i sačuvaju dio naslijeđa svojih predaka. I dok su neki običaji s vremenom nestali, upravo ovakvi zapisi podsjećaju nas na njihovo postojanje i važnost očuvanja tradicijske baštine.

 

Selo hr

Autor objave je uredništvo portal Selo.hr. NAPOMENA: Sadržaj portala u velikoj mjeri temelji se na dostavljenim informacijama i fotografijama čitatelja portala Selo.hr. Ukoliko imate više informacija i smatrate da je potrebno korigirati gore navedenu objavu, molimo Vas u cilju što točnijeg informiranja javnosti da nam se javite na info@selo.hr sa dokazima koji potkrepljuju Važu izjavu.

Related posts

Hrvatska tradicija koja ne poznaje granice – folklorni susret u Linzu

Selo hr

Radionica spremanja i češljanja ženskog oglavlja u Bickom Selu

Selo hr

Međunarodni festival tamburice i folklora u Gornjoj Stubici

Selo hr