Portal Selo.hr već više od desetljeća, bez ikakve institucionalne potpore, s predanošću prati i promovira kulturna događanja diljem svijeta. Naša misija je jednostavna — dati medijski prostor svima, od najvećih kulturnih ustanova do najmanjih udruga koje s ljubavlju čuvaju tradiciju. Posebnu radost pritom osjećamo pišući o malim, ali snažnim zajednicama Hrvata koje, unatoč vremenu i udaljenosti, stoljećima njeguju svoj prepoznatljivi identitet, jezik i običaje.
Folklorna družina Karaševska zora iz Rumunjske predstavlja važan kulturni simbol hrvatske manjine u toj zemlji, posebno u regiji Karašova (rum. Carașova), koja je središte zajednice karaševskih Hrvata.
Ansambl je osnovan 1991. godine kao nasljednik folklorne skupine „Mladi Karaševci“ koja je djelovala do 1990. Od tada djeluje pod okriljem Uniunii Croaților din România (UCR), a njegov rad usmjeren je na očuvanje i promociju hrvatske tradicije u Rumunjskoj. Repertoar uključuje tradicionalne plesove i pjesme karaševskih Hrvata, a posebnu pažnju posvećuju autentičnim narodnim nošnjama iz Karaševa i okolnih sela.
„Karaševska zora“ redovito nastupa na nacionalnim i međunarodnim folklornim festivalima. Sudjelovali su na manifestacijama poput ProEtnica u Sighișoari, Vinkovačkih jeseni u Hrvatskoj te na smotrama u Timișoari, Bukureštu, Sibiu, Lașiju i drugim gradovima. Njihovi nastupi često su nagrađivani priznanjima i diplomama.
„Karaševska zora“ ima ključnu ulogu u očuvanju identiteta karaševskih Hrvata u Rumunjskoj. Kroz ples, pjesmu i nošnju, ansambl prenosi bogatu kulturnu baštinu mlađim generacijama i predstavlja je široj publici, čime doprinosi očuvanju hrvatske manjinske kulture u srednjoj Europi.
Prvi i najstariji val Hrvata koji su se naselili na području današnje Rumunjske u 13. i 14. stoljeću poznat je pod nazivom “Karaševci”. Karaševci su okupljeni oko najstarijeg i najvećeg naselja — Karaševa, koje je naseljeno Hrvatima iz Rumunjske. Iznad Karaševa uzdižu se ruševine srednjovjekovne tvrđave Karaševo (Caraso-fer-vari), koju mještani nazivaju “Turski grad”.
Ostala mjesta u kojima žive karaševski Hrvati su: Lupak, Klokotič, Nermiđ, Ravnik, Vodnik i Jabalča. Četiri naselja su se u međuvremenu spojila s postojećima: Selište, Garište, Jasenovac i Tâlva, poznata su po očuvanju jezika, običaja i tradicije unatoč stoljećima odvojenosti od matične domovine.
Krajem je brdovit, okružen prirodnim ljepotama poput rijeke Karaš (rum. Caraș), a stanovništvo se bavi poljoprivredom, stočarstvom i sve više turizmom. Regija je simbol suživota različitih kultura i primjer uspješnog očuvanja manjinske baštine unutar većinske rumunjske države.
Do druge polovice 19. stoljeća broj karaševskih Hrvata iznosio je oko 10.000. Danas, nakon dvaju valova migracije – jednog prema istoku, a drugog prema zapadu – taj se broj smanjio na otprilike 5.500.
Izvor: proetnica.ro
