Aktualno Dijaspora Iz povijesti KUD Običaji Tradicija

Gadne i lipe tute u Plavni – jedinstveni pokladni običaj

Uz pjesmu, buku i zvonjavu ulicama bačkog sela Plavna i ove su godine prošle tute, stari pokladni ophod koji se ondje čuva desetljećima. Djeca odjevena u odrpane nošnje, s maskama na licima i zvonima u rukama, jurila su selom, stvarajući veselu pomutnju kakva je nekada bila sastavni dio života prije početka korizme.

Ovaj običaj, poznat kao Gadne tute, dio je šire pokladne tradicije u Plavni koja uključuje i Lipe tute, a zajedno čine zanimljiv spoj ljepote i karnevalskog kaosa karakterističnog za razdoblje poklada.

Prema kazivanjima starijih mještana, običaj je nekada započinjao u nedjelju prije Pepelnice, kada su se djevojke oblačile u najljepše narodne nošnje i odlazile na misu. Nakon mise i ručka organizirale su se igranke, a u Plavni je nekada postojalo čak pet mjesta na kojima su se mladi okupljali i družili. Upravo su te djevojke predstavljale takozvane Lipe tute, simbol ljepote, mladosti i društvenog života sela.

Dan nakon toga, u ponedjeljak i utorak prije Pepelnice, selom su prolazile Gadne tute. Nekada su ih činili momci i mladi oženjeni muškarci, često njih tridesetak ili četrdesetak u povorci. Oblačili su se u što lošiju odjeću, na glave stavljali maske napravljene od krpa, marama ili čarapa, a sa sobom su nosili zvona i stare metle. Uz buku i povike jurili su djecu koja su bježala vičući: „Tute, ture banine, za komadić slanine“, a kada bi ih sustigli, po licu bi ih namazali garom – danas se to čini karminom.

Ophod je imao i važnu društvenu dimenziju. Znalo se u koje će kuće tute doći, a domaćini su ih dočekivali uz poslužene kobasice, meso, krafne, vino i rakiju. Na kraju obilaska svi bi se okupili u dijelu sela zvanom Dudara, gdje je uz svirače počinjalo zajedničko veselje koje je trajalo do kasno u noć.

NIU „Hrvatska riječ“ Subotica:

„Ovaj običaj u Plavni živi i danas zahvaljujući HKPD »Matoš«. »Uspjeli smo okupiti oko dvadesetoro djece. Obučeni su u nošnju, a maskama na licu sve je dozvoljeno, pa su dječaci u ženskoj nošnji, a djevojčice u muškoj«, kaže Evica Bartulović iz HKPD »Matoš«, koja se prvi puta s tutama susrela 1986. godine kao mlada snaha u Plavni.

Na kraju ophoda sela Gadne tute su se okupile u župnom uredu crkve sv. Jakova. Druženje je završeno pokapanjem bege(ša) uz komične scene sahranjivanja i oplakivanja bege(ša).“

Tute u Plavni danas su više od običaja, one su živi podsjetnik na nekadašnji način života, zajedništvo sela i bogatu tradiciju bačkih Hrvata. Upravo zbog svoje autentičnosti i kontinuiteta predstavljaju vrijedan dio nematerijalne kulturne baštine koji zaslužuje pažnju i očuvanje.

Foto: NIU „Hrvatska riječ“ Subotica

Selo hr

Autor objave je uredništvo portal Selo.hr. NAPOMENA: Sadržaj portala u velikoj mjeri temelji se na dostavljenim informacijama i fotografijama čitatelja portala Selo.hr. Ukoliko imate više informacija i smatrate da je potrebno korigirati gore navedenu objavu, molimo Vas u cilju što točnijeg informiranja javnosti da nam se javite na info@selo.hr sa dokazima koji potkrepljuju Važu izjavu.

Related posts

Lepi moj pajdaš, narodne dječje igre

Slavica Moslavac

Nije ni selo ni grad, već mjesto poželjno za živjeti

Selo hr

15. Malogorički susreti

Selo hr