Ulice Subotice 9. kolovoza ispunili su sudionici svečane povorke 116. Dužijance, jedne od najvažnijih manifestacija bunjevačkih Hrvata. Risari i risaruše, folkloraši, konjanici te brojne svečano ukrašene zaprege pronijeli su gradom prizore koji svjedoče o dugoj povezanosti ovdašnjih ljudi sa zemljom, pšenicom i kruhom.
Bila je to dojmljiva slika zajednice koja svoju baštinu ne čuva samo u zapisima i muzejskim zbirkama, nego je iz godine u godinu ponovno oživljava. U povorci su se susretali različiti naraštaji, od najmlađih sudionika do iskusnih čuvara običaja, pokazujući da Dužijanca i nakon više od jednoga stoljeća ima snažno mjesto u životu Subotice i okolnih naselja.
Povorka kao živa slika nekadašnjeg života
Posebnu pozornost privlačili su risari odjeveni u bijelo, s tradicionalnim žetvenim oruđem na ramenima. Uz njih su prolazile risaruše, djevojke i žene u svečanim narodnim nošnjama, noseći snopove klasja i kruh. Ti jednostavni, ali snažni simboli podsjećaju na vrijeme kada je završetak žetve bio jedan od najvažnijih trenutaka u životu svake seoske obitelji.
Dužijanca je nastala kao izraz zahvalnosti Bogu za završenu žetvu i novi rod pšenice. U njezinu središtu zato nisu samo raskošne nošnje i svečani programi, nego prije svega poštovanje prema ljudskom radu, plodnoj zemlji i kruhu kao temelju života.
Brojni sudionici predstavili su bogatstvo tradicijskog odijevanja bunjevačkih Hrvata. Raskošne ženske nošnje, ukrašene svilenim tkaninama i cvjetnim motivima, izmjenjivale su se s bijelim žetelačkim ruhom i svečanim muškim odijelima. Svaki detalj nosio je dio priče o životu na salašima, obiteljskim običajima i nasljeđu koje se prenosi s naraštaja na naraštaj.
Posebno je važno bilo vidjeti velik broj djece i mladih. Odjeveni u narodne nošnje, noseći klasove pšenice i natpise svojih skupina, pokazali su da tradicija Dužijance ima svoje nasljednike.
Konji i zaprege među najatraktivnijim dijelovima povorke
Veliku pozornost okupljenih građana privukli su konjanici i konjske zaprege. Uređene kočije, zaprege ukrašene klasjem te konji u svečanoj opremi podsjetili su na važnu ulogu koju su nekada imali u svakodnevnom životu i obavljanju poljoprivrednih poslova.
Povorkom su prošle zaprege različitih izgleda, od jednostavnijih kola povezanih sa seoskim životom do raskošnih kočija. Posebnu toplinu prizorima davala su ždrjebad koja su pratila zaprege, dok su konjanici i konjanice svojim držanjem i tradicijskim odjevnim detaljima dodatno obogatili svečanu sliku Subotice.
Konji u ovoj povorci nisu bili tek ukras. Oni su podsjetnik na vrijeme kada je njihov rad bio nerazdvojiv od života na zemlji, prijevoza ljetine i svakodnevice salašarskih obitelji. Upravo zato njihova prisutnost Dužijanci daje posebnu vjerodostojnost i povezuje današnju svečanost s njezinim poljoprivrednim korijenima.
Zajedništvo ispunilo subotičke ulice
Središnja povorka krenula je nakon mise zahvalnice u katedrali sv. Terezije Avilske i nastavila prema Trgu slobode. Uz sudionike iz Subotice, u njoj su bili bandaši i bandašice iz okolnih mjesta, kulturno-umjetnička društva, male kraljice, risari, risaruše, konjanici i zaprege.
Ovogodišnji bandaš Teo Margetić i bandašica Mila Kujundžić imali su počasno mjesto u proslavi. Jedan od najvažnijih trenutaka završnice bilo je donošenje i predaja kruha ispečenog od pšenice ovogodišnjega roda, kao znaka zahvalnosti za žetvu i zajedništvo.
Brojni građani okupljeni uz trasu povorke pozdravljali su sudionike i fotografirali prizore koji se danas rijetko mogu vidjeti u tako velikom broju. Subotica je toga dana postala velika pozornica tradicijskog života, ali i mjesto susreta ljudi okupljenih oko zajedničke baštine.
Dužijanca je mnogo više od folklorne manifestacije. Ona je zahvala za kruh, čuvanje vjere i običaja te potvrda identiteta bunjevačkih Hrvata. Svečana povorka svojim je nošnjama, klasjem, konjima i zapregama još jednom pokazala koliko snažno tradicija može povezati prošlost i sadašnjost.
Portal Selo.hr ovu će veliku i sadržajno bogatu manifestaciju predstaviti u nekoliko nastavaka, donoseći različite dijelove priče o 116. Dužijanci i ljudima koji predano čuvaju njezinu vrijednu baštinu.
Foto: UBH “Dužijanca” – Klara Dujak
