Razdoblje belegiške kulture iz srednjeg brončanog doba, odnosno vremenu između 1600. i 1300. godine prije Krista bilo je gotovo nepoznato na tlu Hrvatske do arheološkog otkrića nalazišta Lipje u Alilovcima. Na njemu već petu godinu arheolozi iz Zagreba marljivo istražuju.
Već prve godine našli smo veliku kuću približnih dimenzija deset puta dvanaest metara što je dalo za naslutiti da se radi o velikom potencijalu ovog nalazišta. U međuvremenu smo našli još jednu kuću manjih dimenzija, a ove godine također je pronađen objekt manjih dimenzija s izuzetnom finom keramikom, jedan manji lonac, zdjela i dvije bogato ukrašene amforice koje su glavna karakteristika prve faze belegiške kulture. Zanimljivo je da su te amforice premazane i grafitom koji se inače počeo na ovom području počeo obilato koristiti u vrijeme starijeg željeznog doba, odnosno tisuću godina kasnije. Ovaj podatak ne treba čuditi ako se zna se u susjednom selu Kaptolu, udaljenom svega 3 kilometra nalazi rudnik grafita koji je bio eksploatiran sve do sredine 20. stoljeća – objasnila je arheologinja Janja Mavrović, asistent na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Dosadašnjim istraživanjem potvrđeno je da su pronađene kuće građene na isti način. -Riječ je o poluukopanim stambenim objektima s nadzemnom drvenom konstrukcijom na što ukazuju velike količine kućnog lijepa kojim je drvo bilo premazano. Nadgrađe je bilo napravljeno od debljih greda ili balvana poslaganih jedni na druge i međusobno povezanih ˝muškim˝ i ˝ženskim˝ utorima.
Od zanimljivih nalaza pronađenih u kućama u obliku kuglica je i manganit, odnosno manganova ruda. Njihovom analizom uz pomoć rendgenske fluorescentne spektroskopija utvrđeno da se one sastoji od velike količine mangana i željeza, odnosno najvjerojatnije od manganovih i željeznih oksida. Inače, ležište manganita postoji u Srednjem Lipovcu, na jugoistočnim obroncima Požeške gore.
Piše: Ljiljana Marić, Foto: Dušan Mirković/Pixsell, Priredio: Tomislav Ciganović
