Kao žuto-zlatno more polja kukuruza bila su izvor života, a berba je predstavljala pravi ritual. Cijela obitelj, često i susjedi, okupljali bi se na polju kako bi zajednički obavili ovaj posao. Ručno se čupali klipovi, puni zrna, a djeca su ih slagala u vreće. Osim što je bila fizički naporna, berba je bila i društveni događaj. Ljudi su razgovarali, pjevali, šalili se, a djeca su se igrala. Nakon završenog posla, slijedilo je zajedničko druženje uz hranu i piće, što je dodatno jačalo međuljudske odnose.
S razvojem tehnologije, ručni rad je postupno zamijenjen mehanizacijom. Kombajni su danas postali nezaobilazni alat u poljoprivredi. Oni brzo i učinkovito obavljaju berbu, ali su istovremeno doveli do promjena u načinu života na selu. Manje je ljudi potrebno za rad na polju, pa se mladi sve češće odlučuju za život u gradovima. Smanjio se broj društvenih okupljanja vezanih uz poljoprivredne radove, a time i mogućnosti za međusobno druženje.
I ručna i strojna berba imaju svoje prednosti i nedostatke. Ručna berba je bila povezana s tradicijom, zajedništvom i zdravim načinom života, ali je bila fizički naporna i dugotrajna. Strojna berba je učinkovita i štedi vrijeme, ali je dovela do gubitka radnih mjesta i promjena u ruralnim sredinama.
Često se postavlja pitanje jesu li ljudi nekada bili sretniji kada su živjeli jednostavnijim životom i kada su se više družili. Teško je dati jednoznačan odgovor, jer sreća je subjektivna i ovisi o mnogo čimbenika. No, neosporno je da su se ljudi nekada više oslanjali jedni na druge i da su imali jače veze s prirodom. S druge strane, današnji način života nudi brojne pogodnosti i mogućnosti koje su nekada bile nezamislive.
U konačnici, važno je pronaći ravnotežu između tradicije i modernog načina života. Čuvati sjećanje na stare običaje i vrijednosti, ali istovremeno iskoristiti sve prednosti koje nam pruža moderna tehnologija.
Foto: Josip Hren
