HKC “Bunjevacko kolo” Subotica održalo je Godišnji koncert folkloraša HKC-a »Bunjevačko kolo« iz Subotice, na kojem su izvođački i predizvođački ansambl te dječje skupine prikazali što su naučili novoga ili usavršili u proteklih godinu dana. Uz brojne točke s bunjevačkim plesovima i pjesmama, na programu su bile i koreografije: Stari splitski plesovi, Mađarski muški ples, Dječje igre, plesovi i pjesme iz Panonske nizije, Pjesme i plesovi iz Međimurja, Šopske igre, Vlaško nadigravanje, Linđo, Hopa, cupa, skoči – Dječje igre, plesovi i pjesme iz Slavonije. Nastupila je i Ženska pjevačka skupina »Prelje« kao i orkestar Centra. Inače, Foklorni odjel HKC-a u četiri skupine broji oko 150 djece i mladih.
O svojoj povijesti HKC “Bunjevacko kolo” Subotica napisao je sljedeće:
„Osnovano na veoma posjećenoj skupštini 18. siječnja 1970., HKUD Bunjevačko kolo je opravdalo svoje postojanje već u prvim mjesecima svoga djelovanja. Kao nijedno društvo prije, okupilo je gotovo sve viđenije hrvatske intelektualce različitih profila, ideoloških orijentacija i političke prošlosti. Kao takvo, moglo je prirediti više manifestacija i priredaba, koje po značenju nisu zaostajale za onim koje je upriličio Organizacijski odbor za Dužijancu.
Već prve godine svoga rada Bunjevačko kolo je organiziralo nekoliko manifestacija, koje su okupile veliki broj ljudi. U prvom redu to su: Dužijanca 1970., zatim Veliko prelo, koje je 30. siječnja 1971. održano u Sajamsko-sportskoj dvorani u Subotici u nazočnosti oko 2.000 posjetitetlja uz bogat folklorni i glazbeni program, svečana akademija u povodu proslave 100. godišnjice Bunjevačkih i šokačkih novina, koja je održana u velikoj dvorani subotičkog Narodnog kazališta 14. ožujka 1971. Nakon uspješne godine, Bunjevačko kolo je održalo 21. ožujka 1971. Godišnju skupštinu u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, na kojoj su, osim članova, sudjelovali i gosti iz Hrvatske Mladen Iveković i Miroslav Vaupotić, predsjednik i dopredsjednik Matice hrvatske. I na polju kulture sjećanja Bunjevačko kolo je zabilježilo vrijedne rezultate. Sudjelovalo je u otkrivanju poprsja hrvatskog preporoditelja Ambrozija Boze Šarčevića u Nazorovoj ulici u Subotici 4. travnja 1971. Poprsje je na zahtjev Jose Šok čića izradio još sredinom pedesetih godina Ivan Meštrović, slavno ime hrvatskog kiparstva. Nastupi u Hrvatskoj Bunjevačko kolo je sa svojom folklornom sekcijom nastupalo na više manifestacija po Vojvodini i Hrvatskoj, od kojih naročito vrijedi izdvojiti proslavu 100. godišnjice rođenja hrvatskog narodnog vođe Stjepana Radića u Đakovu 12. i 13. lipnja (na čelu s predsjednikom Ivanom Stantićem i tajnikom Markom Horvackim), na Večeri bunjevačkih Hrvata u okviru svečanosti U svijetu bajke Ivane Brlić Mažuranić u Slavonskom Brodu 9. listopada 1971., te na Đakovačkim vezovima i Vinkovačkim jesenima iste godine. Naročiti dojam na hrvatsku matičnu publiku ostavio je spomenuti nastup Bunjevačkog kola u Slavonskom Brodu. “Pedeset i pet izvođača, mladića i djevojaka Hrvata iz Subotice, osjetilo je te večeri kako su dobrodošli u “hrvatsku Slavoniju”, kako reče predsjednik društva. I neka ponovno dođu. Oni žele da ojača lanac kulturnih veza koji će ih vezati s ognjištem djedova i otaca. Neka ih zove i Brod, Đakovo, Požega, Vinkovci, Našice, neka ih zovu odasvud – ići će svakamo gdje su ih spremni primiti, jer je srce bunjevačkih Hrvata tako široko”, piše Hrvatski tjednik od 29. listopada 1971.“
Više o povijesti i aktivnostima društva pročitajte na stranicama HKC „Bunjevačko kolo“.
Izvor i fotografije: NIU “Hrvatska riječ” Subotica
