Aktualno Razno

Maraton lađa

Jedna od značajnih tradicija koju baštini stanovništvo hrvatskog dijela rijeke Neretve (doline Neretve) su tradicijska, autohtona plovila, trupa i lađa, koja su stoljećima bila jedina prijevozna sredstva u nekada, pretežito močvarnom području doline Neretve.

Najstariji pronađeni podaci o tradicijskim plovilima doline Neretve sežu u 17. stoljeće te ih možemo naći u mletačkim izvorima i “Kronici fra Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662.-1686.)”.

Izgradnjom cestovnih komunikacija i tehnološkom modernizacijom primat u prijevozu preuzimaju izgradnjomkamioni, traktori, freze itd. Nestaje potreba za lađom kao prijevoznim sredstvom te ona polako pada u zaborav (pred dvadesetak godina). Lađe ostaju zaboravljene u brojnim jendecima i kanalima. S vremenom ih je prekrila trstika i mulj te su tako izložene propadanju i zaboravu.

Prije tridesetak godina grupa mještana Vida krenula je lađom na vesla nizvodno rijekom Norinom i Neretvom niz primorje. I tako godinama poslije te su postali atrakcija u mjestima gdje su se pojavljivali. Često ih je na njihovim putovanjima pratio i snimao fotograf iz Opuzena Milojko Glasović. Da bi lađe otrgnuo zaboravu, i pod dojmom vidonjskih gusara, ideju za organizacijom gusarske utrke lađa dao je Milojko Glasović.

S realizacijom se krenulo u sklopu obilježavanja 7.godišnjice akcije Hrvatske vojske u Pločama “Zelena tabla-Male Bare” 13.rujna 1998.godine. Te prve godine nastupilo je 18 ekipa a bilo bi ih još više jer neke ekipe nisu imale vremena osposobiti istrunule lađe. S kolikim su oduševljenjem neretvani prihvatili ovu ideju svjedoče naredni maratoni. Stare zaboravljene lađe vade se iz mulja i obnavljaju. Sudjeluje sve više posada i natjecatelja: od prvih 18 ekipa za nekoliko godina taj broj se skoro udvostručio. Nedostaje samo lađa. Grade se nove lađe kod poznatih majstora iz Rogotina pa i kod brodograditelja na Lastovu. Vrući temperament gotovo je doveo do “rata” susjednih mjesta Rogotina i Komina. U toj želji za prestižom (novčana nagrada iako dobro “teška” nije razlog želji da se bude najbolji) pomalo se i prelazio prag fair-playa. Nove a i stare lađe su se modificirale da budu što “povozitije” i brže što je dovelo do obezvrjeđivanja stare tradicionalne neretvanske lađe.

Kako bi svi ipak imali iste uvjete, odlučeno je da se grade sve iste lađe. Raspisan je javni natječaj 2003.godine za izgradnju 33 iste lađe te je od nekoliko ponuditelja izabran brodograditelj i kalafat Jadran Bakica iz Trogira. Do maratona 2004.godine napravljeno je 11 istih lađa koje su tada vozile maraton. Iduće 2005.godine napravljeno ih je 5 novih a sve 33 lađe završene su 2007.godine kada su natjecateljske ekipe po prvi put nastupile u istim lađama na jubilarnom 10.maratonu lađa. Zbog velikih troškova održavanja, 2005.godine odlučeno je da se nove lađe plastificiraju izvana. One time nisu izgubile svoj oblik niti autentičnost.

S obzirom da žitelji ovog kraja osim redovnog posla teško rade i oko poljoprivrede, tako da jedino vrijeme za trening ostaje navečer po zalasku sunca. S padom mraka, Neretvom od Metkovića do Ploča kao i Norina, Crne Rijeke, Baćinskih jezera odjekuju bubnjevi gusarskih posada. Treninzi na vodi počinju već krajem svibnja. Izmišljaju se razne taktike…..

Izvor: https://maraton-ladja.hr/

Foto: metkovic.hr, maraton-ladja.hr

Selo hr

Autor objave je uredništvo portal Selo.hr. NAPOMENA: Sadržaj portala u velikoj mjeri temelji se na dostavljenim informacijama i fotografijama čitatelja portala Selo.hr. Ukoliko imate više informacija i smatrate da je potrebno korigirati gore navedenu objavu, molimo Vas u cilju što točnijeg informranja javnosti da nam se javite na info@selo.hr sa dokazima koji potkrepljuju Važu izjavu.

Related posts

Da se ne zaboravi – HKUD “Fra Petar Bakula”

Selo hr

18. Bundevijada – Vrbovsko

Selo hr

“Vrani se knji igrali” – Gundinci

Selo hr