Uz pjesmu, buku i zvonjavu ulicama bačkog sela Plavna i ove su godine prošle tute, stari pokladni ophod koji se ondje čuva desetljećima. Djeca odjevena u odrpane nošnje, s maskama na licima i zvonima u rukama, jurila su selom, stvarajući veselu pomutnju kakva je nekada bila sastavni dio života prije početka korizme.
Ovaj običaj, poznat kao Gadne tute, dio je šire pokladne tradicije u Plavni koja uključuje i Lipe tute, a zajedno čine zanimljiv spoj ljepote i karnevalskog kaosa karakterističnog za razdoblje poklada.
Prema kazivanjima starijih mještana, običaj je nekada započinjao u nedjelju prije Pepelnice, kada su se djevojke oblačile u najljepše narodne nošnje i odlazile na misu. Nakon mise i ručka organizirale su se igranke, a u Plavni je nekada postojalo čak pet mjesta na kojima su se mladi okupljali i družili. Upravo su te djevojke predstavljale takozvane Lipe tute, simbol ljepote, mladosti i društvenog života sela.
Dan nakon toga, u ponedjeljak i utorak prije Pepelnice, selom su prolazile Gadne tute. Nekada su ih činili momci i mladi oženjeni muškarci, često njih tridesetak ili četrdesetak u povorci. Oblačili su se u što lošiju odjeću, na glave stavljali maske napravljene od krpa, marama ili čarapa, a sa sobom su nosili zvona i stare metle. Uz buku i povike jurili su djecu koja su bježala vičući: „Tute, ture banine, za komadić slanine“, a kada bi ih sustigli, po licu bi ih namazali garom – danas se to čini karminom.
Ophod je imao i važnu društvenu dimenziju. Znalo se u koje će kuće tute doći, a domaćini su ih dočekivali uz poslužene kobasice, meso, krafne, vino i rakiju. Na kraju obilaska svi bi se okupili u dijelu sela zvanom Dudara, gdje je uz svirače počinjalo zajedničko veselje koje je trajalo do kasno u noć.
NIU „Hrvatska riječ“ Subotica:
„Ovaj običaj u Plavni živi i danas zahvaljujući HKPD »Matoš«. »Uspjeli smo okupiti oko dvadesetoro djece. Obučeni su u nošnju, a maskama na licu sve je dozvoljeno, pa su dječaci u ženskoj nošnji, a djevojčice u muškoj«, kaže Evica Bartulović iz HKPD »Matoš«, koja se prvi puta s tutama susrela 1986. godine kao mlada snaha u Plavni.
Na kraju ophoda sela Gadne tute su se okupile u župnom uredu crkve sv. Jakova. Druženje je završeno pokapanjem bege(ša) uz komične scene sahranjivanja i oplakivanja bege(ša).“
Tute u Plavni danas su više od običaja, one su živi podsjetnik na nekadašnji način života, zajedništvo sela i bogatu tradiciju bačkih Hrvata. Upravo zbog svoje autentičnosti i kontinuiteta predstavljaju vrijedan dio nematerijalne kulturne baštine koji zaslužuje pažnju i očuvanje.
Foto: NIU „Hrvatska riječ“ Subotica
