U Mlinarcima u Mađarskoj održan je Hrvatski kajkavski dan, manifestacija posvećena očuvanju kajkavskoga narječja, hrvatske kulturne baštine i tradicijske gastronomije. Događaj je organizirala Hrvatska samouprava Mlinarca, a okupio je brojne sudionike i goste iz hrvatskih manjinskih zajednica u Mađarskoj, kao i prijatelje iz Međimurja.
Program je započeo biciklističkom rutom kroz pomurski kraj, tijekom koje su sudionici imali priliku upoznati prirodne ljepote prostora uz Muru. Nastavak dana bio je posvećen folkloru, glazbi, običajima i susretu hrvatskih zajednica koje, unatoč životu izvan Hrvatske, i dalje njeguju svoj jezik, identitet i povezanost s matičnom domovinom.
U kulturnom programu nastupile su udruge iz Fićehaza, Kerestura, Pustare, Sepetnika, Sumartona, Mlinaraca i Kotoribe. Kroz pjesmu, ples i tradicijske nošnje predstavile su bogatstvo hrvatskoga kajkavskog kulturnog nasljeđa koje se generacijama čuva u hrvatskim selima mađarskog Pomurja.
Poseban dio manifestacije bio je posvećen tradicijskoj kuhinji. U krušnoj peći, pećnicama i kotlićima pripremala su se jela karakteristična za ovaj kraj i međimursko-pomursku gastronomsku baštinu: cicvara, gibanica, mazanica, gulaš od graha i druga domaća jela. Takvi recepti nisu samo dio lokalne prehrane, nego i važan dio kulturnog pamćenja zajednice.
Okupljene je pozdravila predsjednica Hrvatske samouprave Mlinarca Žužana Kotnjek, dok je načelnik mjesta János Kósa zahvalio hrvatskoj zajednici na njegovanju tradicije i organiziranju brojnih kulturnih programa. Manifestaciju je otvorio parlamentarni zastupnik Csaba Lóvko.
Kajkavski dan završen je koncertom međimurskog pjevača Mirka Švende Žige te druženjem uz glazbu sastava „Sumartonski lepi dečki“.
Ovakve manifestacije imaju višestruku vrijednost. One okupljaju ljude, prenose jezik i običaje na mlađe naraštaje te čuvaju osjećaj pripadnosti hrvatskoj zajednici u Mađarskoj. U vremenu kada mali lokalni govori, tradicijska jela i običaji sve teže pronalaze mjesto u svakodnevnom životu, Hrvatski kajkavski dan u Mlinarcima pokazuje koliko su lokalne zajednice važne za očuvanje hrvatskog identiteta izvan granica Republike Hrvatske.
Izvor: Beta/Hg
