Aktualno Iz povijesti KUD

Hravatska tradicionalna narodna nošnja iz okolice Brčkog

Izvorna narodna nošnja danas uglavnom ima folklorno-prezentacijski značaj. Međutim sjećanje na tu nošnju kao tradiciju drage uspomene posljednjih je godina oživjelo, zahvaljujući kulturno-umjetničkim društvima, tako da bi se narodnoj nošnji mogla dodati još jedna značajka i to ona memorijalna. Etnografskim rječnikom rečeno ta narodna nošnja dobila je status stajnog oblačaja, dakle to je odjeća koja se oblači povremeno za katoličke blagdanske skupove i folklorne i druge kulturne manifestacije.

Brčanska narodna nošnja prema prigodama može se svrstati u:

  • Svakodnevnu narodnu nošnju i
  • Svečanu narodnu nošnju.

Za svakodnevnu nošnju brčanskog kraja može se reći da je to radna nošnja, sašivena od jeftinijega materijala i jednostavnije izrade. Danas ovu nošnju možemo vidjeti kod starijih žena ili kod naših baka koje ju još uvijek nose. Hrvati i Hrvatice u brčanskom kraju svečanu nošnju oblače za vjenčanja i katoličke blagdane. Osnovna karakteristika za narodnu nošnju brčanskog kraja jest dominacija bjeline. Na ovoj nošnji mogu se zapaziti široki rukavi zbog kojih je jako prepoznatljiva te se razlikuje od ostalih nošnji.

ŽENSKA NARODNA NOŠNJA

 Osnovna je odjeća duga bijela rubina širokih rukava. Ove su rubine pretežito sašivane od lanenog i pamučnog materijala. Laneni i pamučni materijal nazivamo bez, a bez se izrađuje pomoću tkanja na stanu. Stan je stroj na kojem izrađujemo bez.

Svečana tradicionalna nošnja ukrašavana je vezovima,čipkama, šlingerajima, bopcima, šljokicama, dukatima i različitim širitima (trakama). Nekada su se motivi na lanenim rubinama izrađivali crnim koncem, pa se takva rubina nazivala Mrka rubina, a ako su se radili crvenim (bordovim) koncem takva rubina se nazivala Jabučaruša (motivi jabuke). Preko rubine se nose pregače i gunjić.

Udate žene rubinu nose zatrtu dvjema pregačama-prednjom užom i kraćom i stražnjom dužom i većom. Izrađene su od domaće vune. Osnovna boja je crna. U donjem dijelu je ukrasni uzorkovani dio zaotka sa šarom geometrijskih motiva zametom. Stražnja pregača ukrašena je srebrnim novcima talirima i paricama. Pregače su tkane u četiri nita, dijagonalno, sa kvadratnim šarama, podkićene dugim resama  podkitama, koje su od crne vune (mrčila) i crvene vune (ruja), ukrašene su srebrnom i zlatnom srmom. Kratak prsluk bez rukava gunjić napravljen je od domaćeg crnog valjanog sukna. Ukrašen je vezom od crne uzice gajtana i konca srme. U sastavu narodne nošnje je i gunj-ogrtač, kaput koji nije mogao svatko nositi, već samo imućnije osobe. Duži kaput s rukavima gunj, dio je zimske odjeće.

U prošlome stoljeću ženama u brčanskom kraju nije priličilo izlaziti iz kuće nepokrivene glave.

Oglavlje udate žene sastoji se od kruškolikoga podloška čonte (koja se zove i kolutić) napravljenoga od platna i omotanoga vunom. Kosom pletenom u kukmu učvrsti se kolutić, a preko gornjeg dijela polukružne lopatice (koji dolazi iznad glave) prebaci se (ustakne) pravokutno oglavlje peškir. To je tkana krpa koja je u donjem dijelu zaotki bogato protkana pretežno crnim koncem. Pričvršćuje se srebrnim iglama pribadačama s novcima bašlijama. Na nogama žene nose bijele vunene šarene čarape duge do koljena, prošarane oko gležnja raznobojnim šarama koje se pletu sa pet igala i zepe ili kožne opanke, kajšare, klompe, putravce…

Nekadašnja djevojačka rubina nazivala se (po vrsti tkanja od kojeg je izrađena) Meleznjača. Bogato je vezena po rukavima i uz donji rub ukrašena raznobojnim staklenim zrncima bopcima. Sadašnja rubina naziva se Stotinarka, otkana je od pamuka koji nazivamo stotinarac. Ukrašena je bogatim vezovima koji se vezu od šlinfona-konca raznih boja. Pretežito se vezu vezovi sa raznim cvijetovima kao npr. ružama i karanfilima. Na stotinarku se prišivaju bogate čipke heklane i šlingane kao i raspleti. Stotinarke su ukrašene bogatim paricama i širitima.

Djevojke nose samo prednju pregaču.

Isprošena djevojka nosi oglavlje jagluk koji se sastoji od kićanke izrađene od crvene i crne raščešljane svile koja se stavlja na čelo i uskog leđnog prevjesa peškira. Na čelo ispod jagluka tradicionalno se stavljaju mali dukati. U svečane dane djevojke nose i kape fesiće opšivene dugim svilenim koncem i ukrašene srmanim vrpcama, širitima, dukatima i iglama bašlijama. Jagluci i fesići se ukrašavaju živim cvijećem.

Djevojke i udate žene nosile su oglavlja crvene peškire, ukrašene srmanim trakama, širitima.

U ovom kraju nosi se veoma bogat nakit: ogrlice, đerdani od crnih staklenih zrnaca i kovanog novca, igle bašlije, srebrne narukvice belenzuci, te bogate srebrne i pozlaćene kopče pafte podšivene plišom. Dukate, velike i male nose imućnije osobe.

MUŠKA NARODNA NOŠNJA:

Ova nošnja sastoji se u zadnja dva stoljeća od košulje-rubine i hlača-gaća. Muška brčanska narodna nošnja izrađena je pretežito od lanene i pamučne tkanine. Stariji su nosili jednostavniju nošnju bez ukrasa. Prsluk gunjić bio je izrađen od crne čohe i ukrašen srmom. Struk se opasivao širokom tkanicom (šarenom ili trobojnicom).

Rubine mlađih muškaraca bile su urešene bijelim koncem, a gaće staklenim zrncima bopcima ili manjim vezovima. Nosili su prsluke fermene, kao i u drugim krajevima Posavine. Tkane vunene torbe, torbaci, nosile su se preko ramena. Kao i kod drugih Posavljaka glava se pokrivala crnim šeširom koji se ukrašavao peruškom (paunovom i dr.) i dukatom. Prije oblačenja narodne nošnje muškarci su se uređivali te brijali bradu. Muškarci brčanskog kraja na nogama nose zepe, kožne opanke, kajšare, klompe ili putravce.

Na posljetku možemo zaključiti da brčanska narodna nošnja ima dugu tradiciju, te da su Hrvati u brčanskom kraju autohtoni narod koji je dosta običaja naslijedio od Ilira (prastanovnika).Stara narodna nošnja ima vrijednost za kulturni identitet jednog naroda, njegova kostimografija je najformalniji i najvizualniji kulturni parametar i neizbrisiv sloj kolektivnog sjećanja te uspomena na prošlost i povijest. Zbog svega toga, a posebno zbog dimenzije kulturne dokumentarnosti potrebno je što prije u okviru kulturnih organizacija sustavno riješiti status pokretnog kulturnog dobra ove narodne nošnje, trajne zaštite i njegove prezentacije.

Stan -stroj na kojem se izrađuje materijal potreban za izradu nošnji, ponjava, trulja, prekrivača i ostalih rukotvorina

Opis fotografija: Stara djevojačka nošnja (oglavlje fes) iz brčanskog kraja,  Članovi H-KUD-a «SKAKAVA 06» iz Gornje Skakave, osvajaju razna priznanja za najljepše nošnje djevojke, momka i snaše na modnim revijama tradicionalnih nošnji u Hrvatskoj i BiH, Stan -stroj na kojem se izrađuje materijal potreban za izradu nošnji, ponjava, trulja, prekrivača i ostalih rukotvorina

Autor članka i fotografija Ružica Jokić HKUD «SKAKAVA 06» 

 

Selo hr

Autor objave je uredništvo portal Selo.hr. NAPOMENA: Sadržaj portala u velikoj mjeri temelji se na dostavljenim informacijama i fotografijama čitatelja portala Selo.hr. Ukoliko imate više informacija i smatrate da je potrebno korigirati gore navedenu objavu, molimo Vas u cilju što točnijeg informranja javnosti da nam se javite na info@selo.hr sa dokazima koji potkrepljuju Važu izjavu.

Related posts

3.Kulturna večer Slovaka, Međurić 2015.

Selo hr

Kako je sveti Vlaho postao zaštitnik Dubrovnika

admin

Prehrana – nekad

Selo hr